Nacionalna konferencija
Istarskim pčelarima nije lako: Uz daleko veća ulaganja, proizvodi se znatno manje meda
Ilustracija (Pexels)
Pčelarska udruga Labin bila je u suradnji s Gradom Labinom i Hrvatskim apiterapijskim društvom te uz potporu Istarske županije i općina Labinštine domaćin i organizator 5. Nacionalne konferencije pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem koja je održana u dvorani Gradske knjižnice, a mogla se pratiti i on line putem video linka.
Specifičan položaj nas pčelara u priobalju
Program jednodnevne konferencije ponudio je prezentacije i predavanja domaćih i inozemnih stručnjaka a sudionici su se mogli upoznati sa suvremenim trendovima apikulture u Hrvatskoj, saznati o inovativnom pristupu pčelarskim suvenirima, otkriti što je to Apipolis, otkriti više o pčelarstvu u netaknutoj prirodi Gorskog kotara te razvoju apiturizma na primjeru Karlovačke županije.
Na otvaranju je predsjednik Pčelarske udruge Labin Darko Martinović podsjetio kako je Pčelarska udruga Labin članica Saveza pčelarskih udruga Jadranske Hrvatske od samog osnutka 4. studenog 2023. godine u Centru za pčelarstvo u Poličniku, te da su u ovom savezu udružene pčelarske udruge s prostora svih sedam jadranskih županija. Martinović je zatim govorio o specifičnim problemima pčelara u priobalju i na otocima.
- Naše udruživanje u ovaj jadranski savez udruga nema za cilj odvajanje od nacionalnog Hrvatskog pčelarskog saveza, već je to izraz naše potrebe da se unaprijedi specifičan položaj nas pčelara u priobalju i na otocima, a koji činimo trećinu pčelara u Hrvatskoj. Naime, uvjeti pčelarstva u priobalju znatno su teži nego u unutrašnjosti Hrvatske.
Uz daleko veća ulaganja i u financijskom i u radnom smislu, mi proizvodimo znatno manje količine meda. Primjerice, pčelari u unutrašnjosti samo na industrijskim medovima, odnosno na medenju industrijskih monokultura na velikim površinama kao što su uljana repica i suncokret, mogu dobiti 30 do 50 kilograma meda po košnici.
Uz to pčele sele i na druge paše, poput bagrema i kestena, koje su također izdašnije nego paše u priobalju, a seljenje pčela im je uvijek lako dostupno kombijima, traktorima ili kamionima odnosno cestom. Pčelarima priobalja nisu dostupne obilne paše, a osobito ne ljeti kada su velike suše i kad se borimo za preživljavanje pčela.
Otežano nam je i seleće pčelarstvo, jer na našim prostorima, ako želite odvesti pčele na kadulju, najčešće to znači da košnice selite na vlastitim leđima. Ili da ih prevozite čamcima. Okolnostima koje nam priječe normalan rad treba pribrojati i turizam. S jedne strane tu je pretjerana izgrađenost hotela i apartmana, koji nam oduzimaju površine pod medonosnim biljem, a s druge turistima smetaju pčele.
Pčelari imaju problema jer ljeti žedne pčele privlače bazeni, a vlasnici vila s bazenima se bune i traže da se pčelari maknu s prostora na kojima su bili desetljećima, rekao je Martinović, te istaknuo da bi mjerodavne institucije trebale posebnu pažnju posvećivati pčelarima Jadranske Hrvatske.
- Osjećamo potrebu da se ovi naši problemi razmotre u mjerodavnim institucijama, Ministarstvu poljoprivrede i Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, kako bi adekvatno poduprli pčelare u priobalju i na otocima, čiji su proizvod izvrsni i cijenjeni medovi od primorskog medonosnog bilja, koji su također značajni za brendiranje hrvatskog turizma i obogaćivanje njegove ponude.
Iako Savez pčelarskih udruga Jadranske Hrvatske nema još niti dvije godine, uspjeli smo pokrenuti pčelarski časopis Jadranski pčelar, koji je posvećen upravo nama aktualnim temama. Časopis izlazi kao tromjesečnik, a prvi je broj izišao u prosincu 2024. godine.
Za časopis ne dobivamo potporu, već ga izdajemo sami s ciljem da se financijski pokriva iz pretplata i prodajom oglasa. Jesenas je savez organizirao za svoje članove i nabavku jeftinijeg šećera, gdje smo uz direktne pregovore s dobavljačima dobili gotovo 10 posto popusta, rekao je Martinović.
Izvijestio je i da su u ožujku u organizaciji Saveza posjetili pčelarski sajam u Italiji, u Piacenzi, te posjetili i uzgajivača matica Salvatorea Zillianija, koji je ujedno i predsjednik Saveza uzgajivača matice Republike Italije koji im je predstavio svoj rad s maticama kojih proizvodi šest do sedam tisuća godišnje te prodaje med naveliko, u bačvama po 200 kilograma, a najviše meda proda u bačvama od 25 kilograma koje kupuju domaćinstva za svoje potrebe, dakle ne poslovni subjekti nego građani.
Dr. sc. Ezio Pinzan, županijski pročelnik za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo pohvalio je Pčelarsku udrugu Labin i Grad Labin koji joj daje potporu te je govorio o pčelarstvu u Istarskoj županiji.
- U Istarskoj županiji trudimo se prije svega povećati broj pčelara i proizvodnju meda za što imamo bogom dane uvjete. Financiramo edukaciju mladih, potičemo iskusne pčelare da svoja iskustva prenose na mlade i to nam osigurava budućnost pčelarstva. Znamo da je nekada pčelarstvo bilo razvijenije i da smo imali puno više pčelara u Istri, posebno u istočnom dijelu Istre gdje ima manje izgrađenih površina i sastav mikroflore daje izvrstan, ekološki med koji na tržištu nema ograničenja u prodaji.
Mi smo zaštitili medove naše Istarske županije oznakom izvornosti i to daje neograničen potencijal razvoja na području cijele Europe i svijeta. Ovdje u Labinu zahvaljujući udruzi pčelara i Gradu Labinu pčelari imaju mogućnost baviti se apiturizmom i apiterapijom i to je vrijednost ovog današnjeg susreta, rekao je Pinzan.
Zamjenica labinskog gradonačelnika Federika Mohorović Čekada rekla je kako u proteklih osam godina Pčelarska udruga Labin ima sve više veliku potporu lokalne vlasti i kako će u bivšoj školi u Ripendi uskoro biti otvoren Centar pčelarstva i apiterapije, za što se godinama zauzima Martinović.
- Grad je uspio zadržati objekt u svom vlasništvu, Istarska županija već je dala novac, a sada se nadamo da ćemo dobiti milijun nepovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kako bismo dobili prvi takav centar na ovim prostorima, rekla je Mohorović Čekada.
Dr. sc. Gordana Hegić, predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva govorila je o apikulturi u Hrvatskoj i suvremenim trendovima, te već petu godinu za redom uz primjere dobre prakse i razvoj suvremenog pčelarstva upozorila i na nered po pitanju pružanja apiterapijskih usluga, stavljanja na tržište raznih "ljekovitih preparata" i kozmetičkih proizvoda.
Razvoj suvremenog pčelarstva
- Niti situacija po pitanju tržišta pčelinjih proizvoda nije ništa bolja. Obzirom da sustav ne funkcionira jedino što možemo očekivati je da putem medija i edukacijom potrošača pokušamo navedene nepravilnosti svesti na minimum.
Ove godine teme konferencije stavljaju naglasak na razvoj suvremenog pčelarstva, apiturizam te posebno na suvenire vezane uz pčelinje proizvode te pčelinje proizvode s dodatnom vrijednošću. Također; zahvaljujući naporima Hrvatskog apiterapijskog društva da razvija apiterapiju i apiturizam uz poduzetništvo žena nastala je jedinstvena knjiga "Moje pčele moji snovi" koja stavlja naglasak na samozapošljavanje žena u ruralnim područjima, ekologiju, zeleno poduzetništvo i održivost.
Također, u sklopu projekta Grad slatkog djetinjstva nastavlja se rad s vrtićima diljem Hrvatske koji osim što u prehrani mališana koriste zdravstveno ispravan kvalitetan med domaćih pčelara, provode i razvoj apikulture. Zahvaljujući entuzijazmu koje HAD ulaže u edukaciju ne samo djece i odgajatelja, nego i roditelja, projekt je vrlo interesantan.
Naime, na roditeljskim sastancima i edukacijama koje tom prigodom provodimo educiramo roditelje o važnost konzumacije domaćega meda i drugih pčelinjih proizvoda tijekom rasta i razvoja njihovih najmlađih. Hitno i što prije potrebno je izraditi jasnu strategiju razvoja pčelarstva kao i razvoja apiturizma u Hrvatskoj.
Strategijom bi se trebali obuhvatiti konkretni ciljevi razvoja pčelarstva te usmjeriti rad Hrvatskog pčelarskog saveza na navedene ciljeve, rekla je Hegić, te istaknula da je potrebno poticati proizvodnju svih pčelinjih proizvoda, povezivanje većih pčelara primarnih proizvođača s vrtićima, školama i bolnicama u državnom vlasništvu s ciljem što lakšeg plasmana proizvoda u navedene institucije.
Smatra kako zemlje u regiji uspješnije razvijaju suvremeno pčelarstvo od Hrvatske, te da ne bi bilo loše primijeniti slovenski model i na taj način osigurati praćenje trendova, jer su pčele ugrožene raznim bolestima i klimatskim promjenama, no pčelarstvo u Hrvatskoj ugroženo je neredom na tržištu i nepostojanjem jasne strategije razvoja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
