Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je da će nakon izgradnje punog profila Istarskog ipsilona od čvorišta Rogovići do tunela Učka uslijediti druga faza radova, odnosno probijanje druge cijevi tunela Učka i spajanje dionice s Matuljima. No kako je naveo, revitalizacija željezničkog prometa sad je ipak najveći izazov, naglasivši da treba pripremiti projekte za korištenje značajnih sredstava koja su na raspolaganju u sklopu operativnih programa

"Kad govorimo o prometu i prometnoj infrastrukturi ovakav skup koji je na jednom mjestu okupio eminentne stručnjake, političare i predstavnike lokalne vlasti još nije zabilježen u Istri", tim je riječima Ranko Borovečki, direktor izdavaštva, otvorio jučerašnju konferenciju Glasa Istre o prometnom razvoju i budućnosti prometne povezanosti Istarske županije, koja je održana u konferencijskoj dvorani hotela Lone.

Bila je to odlična prilika da se na jednom mjestu susretnu predstavnici Vlade, ministarstava, županijskih i lokalnih vlasti, gospodarstvenici, prometni stručnjaci, koncesionari te poduzetnici koji su svaki iz svog kuta govorili o važnosti prometnog povezivanja kompletne istarske regije.

U prvom dijelu diskusije, u fokusu rasprave bio je nedavni početak gradnje punog profila Istarskog Ipsilona, žile kucavice Poluotoka čijim će dovršetkom u planirane tri godine Istra biti integrirana u prometnu mrežu Republike Hrvatske. Naime, prije više od tjedan dana svečano je obilježen dugoočekivani početak, odnosno nastavak radova na izgradnji Istarskog ipsilona faze 2B1 na dionici od Rogovića do tunela Učka. Procijenjena vrijednost te faze investicije iznosi oko 165 milijuna eura, odnosno više od 1,2 milijarde kuna. Puni profil autoceste od Pazina do tunela Učka izgradit će se u dužini od 28 kilometara. Radovi će, podsjetimo, pored ostalog uključivati izgradnju 11 vijadukata, 14 podvožnjaka, 3 nadvožnjaka, te rušenje 3 postojeća objekta.

Milanovićeva vlada

U neformalnom tonu, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković podijelio je s prisutnima kako su, nakon što je stupio na mjesto ministra u Vladi, tekli pregovori oko nastavka projekta izgradnje punog profila Ipsilona

- Tadašnji ministar turizma Anton Kliman i ja razgovarali smo o tome koje bi velike projekte mogli pokrenuti za naš kraj. I tako meni Kliman kaže "ajde malo da poguramo taj Ipsilon". Ne znam zbog čega je Vlada Zorana Milanovića to kočila i zašto su od toga odustali. No mi smo se brzo sastali u ministarstvu, stupili u kontakt s istarskim županom i tako je krenulo. Pregovarali smo oko uvjeta koncesijskog ugovora, a bilo je i napetih situacija, no pregovarali smo tvrdo. Znam da sam generalnom direktoru Bina Istre Dariju Siliću spočitnuo da kad putujem iz Rijeke prema Puli, doslovno nemam kamo na WC, apelirajući da se napravi odmorište na tom pravcu, spomenuo je Butković, dodajući da je Istarski Ipsilon dobar projekt koji će pozitivno djelovati na rast hrvatskog gospodarstva, a veliku važnost ima i zbog angažmana domaćih građevinskih tvrtki i zapošljavanja oko 1.000 radnika koji će raditi na izgradnji istarske autoceste.

Ministar Butković je istaknuo da je i ova tematska konferencija odlična prigoda da se analiziraju prometni prioriteti u Istri, ali i izazovi, kako bi se u konačnici mogli pripremiti i financirati ključni projekti.

- U Istri smo to dosad uvijek uspješno radili i imali dobru koordinaciju bez obzira na političke opcije, a upravo je Ipsilon jedan od tih ključnih projekata. On je uz Pelješki most definitivno najveći prometni projekt u Republici Hrvatskoj. Izgradnja punog profila značit će mnogo ne samo za Istru, već i za kompletan turizam i građevinski sektor, naveo je Butković, dodajući da je u cestovnu infrastrukturu, odnosno u razne projekte obnove i rekonstrukcije državnih cesta, uloženo 350 milijuna kuna.

Najavio je da će nakon izgradnje punog profila od čvorišta Rogovići do tunela Učka uslijediti druga faza radova, odnosno probijanje druge cijevi tunela Učka i spajanje dionice s Matuljima.

No kako je naveo ministar, revitalizacija željezničkog prometa sad je ipak najveći izazov, naglasivši da treba pripremiti projekte za korištenje značajnih sredstava koja su na raspolaganju u sklopu operativnih programa.

- Čestitam direktoru pulske Zračne luke na uzlaznim trendovima, a otvaranje nove piste bilo je ključno za daljnji razvitak zračnog prometa u Istri, istaknuo je ministar Butković, rekavši da su pulskom poduzeću Pulapromet dodijeljena sredstva za nabavku 12 novih autobusa za gradski prijevoz, o čemu su potpisani ugovori o bespovratnim sredstvima.

- Ovako bi trebalo raditi i u drugim županijama. Na jednom mjestu okupiti politiku i stručnu javnost, jer to je preduvjet da bi veliki projekti uspjeli, naveo je Butković. Kako se jučer moglo čuti, u ovom trenutku razni infrastrukturni projekti u cijeloj zemlji teški su oko 20 milijardi kuna, a potpisano je oko 14 milijardi bespovratnih sredstava.

Nemamo trajekte

- Iskreno hvala Glasu Istre što nas je okupio da svi zajedno govorimo o infrastrukturi, istaknuo je istarski župan Valter Flego, naglasivši da je prometna infrastruktura krvotok života nekog područja te je stoga važno tom krvotoku dati kisika.

- Moramo razmišljati što ćemo kao država upisati u operativne programe kako bi krucijalne projekte mogli kandidirati na fondove Europske unije, a tu ponajprije mislim na razvitak i oživljavanje željezničkog prometa. Istra je mahom autodestinacija, no veliki je prostor za napredak u željezničkom, morskom i avionskom prometu te boljem povezivanju i ulaganju. Stoga ćemo na idućoj sjednici Županijske skupštine donijeti glavni plan prometnog razvoja Istre i povezivanja s ostalim županijama, ali i susjednim europskim zemljama. Što se prometnica tiče, mi nismo loši, no nedostaje nam bolja povezanost s okolnim područjima, osobito sa Slovenijom. Nažalost, ne možemo izbjeći prometne gužve u ljetnim mjesecima i loše je što prometnice ne možemo rasteretiti trajektima, jer trajekte nemamo, a rasterećenjem prometnih pravaca došlo bi do jačanja kapaciteta u našoj zračnoj luci, istaknuo je istarski župan.

Francuzi i Kinezi

Osvrnuvši se na nastavak gradnje punog profila Ipsilona generalni direktor Bina Istre Dario Silić kazao je da su konačno dočekali da se projekt nastavi, naglasivši da im je prioritet povećanje sigurnosti putnika i smanjenje prometnih nesreća.

- Naplata na ovoj dionici će omogućiti da završimo i drugu fazu. Velik je broj tvrtki koje će biti angažirane, a naš je cilj u što većem broju angažirati domaću operativu. Znači nema stranaca, Francuza ili Kineza, a preko 95 posto operative činit će domaće tvrtke. Ugovor o građenju je potpisan i počinje se čistiti teren. Definitivno će biti ogroman izazov graditi i paralelno normalno odvijati promet bez ikakvih zastoja. Nama je najbitnije da naši korisnici na svojoj koži ne osjete zaustavljanje prometa, istaknuo je generalni direktor Bina Istre Dario Silić.

Istaknuo je da su u posljednje tri godine pokrenuli poboljšanje usluge na odmorištima, upozorivši da nimalo nije lako pronaći podkoncesionare, iako su tu uslugu nudili čak i besplatno.

- Na tunelu Učka usluga nije bila dobra, te smo s INA-om dogovorili na mjestu tamošnje benzinske crpke otvaranje novog kafića i sanitarnog čvora. Također, s kvarnerske strane, kad se penjete prema Učki, otvaramo veliko odmorište. Na inicijativu ministra Butkovića napravit ćemo odmorište blizu Lupoglava gdje planirano otvaranje kafića, restorana i parka za djecu, istaknuo je Silić.

Tu se nadovezao istarski župan koji je rekao da spoj Ipsilona sa slovenskim cestama nikako nije dobar.

- Mislim da je ovo super zrela tema da se to stavi na stol te da i Slovenci konstruktivnije pristupe toj temi kako bi se smanjile gužve na granicama, rekao je Flego, na što je ministar Butković obećao da će o tome razgovarati sa slovenskom ministricom prometa na Vijeću ministara.

Predgrađe velikih

U nastavku je govorio predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, koji je pohvalio suradnju i odnos koji imaju s Istarskom županijom, rekavši da svakih pet godina definiraju prometne prioritete.

- U zadnje četiri godine u mrežu državnih cesta u Istri uloženo je preko 400 milijuna kuna, a naš je zadatak ravnomjeran razvoj. Izgradnjom Ipsilona, Bina Istra nam je nametnula visoke standarde u sigurnosti prometa. Drago nam je što je krenula procedura za projekt obilaznice Pazina, tu je i obilaznica u Buzetu. Turizam u Istri nije samo obala, on se događa u zaleđu i s jedne, i druge strane Ipsilona, i u tom pravcu ćemo i dalje s Istarskom županijom raditi na projektima koji su bitni za protočnost istarskih cesta, istaknuo je Škorić.

Gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić je konstatirao da izgradnjom kapitalnih prometnih projekata svi istarski gradovi postaju predgrađe pojedinih velikih gradova. U raspravu se uključio načelnik Općine Žminj Željko Plavčić, koji je naveo da razvoju prometne infrastruktura treba isključivo težiti zbog koristi lokalnog stanovništva i gospodarstva, a ne da se uvijek u prvi plan gura dobrobit turizma.

- Iako svi govore o prometnoj infrastrukturi, ujutro se opet netko bori za život. Tu žilu kucavicu treba rekonstruirati, kazao je načelnik Žminja, apelirajući na Bina Istru da snizi cijene na ipsilonu za domicilno stanovništvo.

- Pa lokalnim ljudima je jeftinije ići do Zagreba preko Slovenije, nego Ipsilonom, rekao je Plavčić.

Na to je generalni direktor Bina Istre ponovio da itekako mnogo ulažu u sigurnost, kazavši da je Europska komisija njihove tarife ocijenila kao tržišne prihvatljive.

U nastavku rasprave načelnik Općine Svetvinčenat Dalibor Macan je ustvrdio da je poveznica s Koprom kapitalni projekt za povezivanje sa Slovenijom, upitavši je li moguće da se ukine naplata tunelarine za domicilno stanovništvo.

Ministar Butković je odgovorio da su se takvi prijedlozi pojavili nakon ukidanja tunelarine za tunel Sveti Ilija, što je, tvrdi, bila politička odluka i demografska mjera.

- Ukidanje tunelarine na Učki zasad nije moguće. Idemo mi prvo sagraditi i završiti Ipsilon i onda vidjeti što dalje. Ne mogu vam obećati da ću to učiniti i predložiti, no da ćemo sjesti svi zajedno, to sigurno hoćemo, kazao je Butković.

Milijun putnika

U drugom dijelu panel diskusije govorilo se o budućnosti prometne povezanosti Istre. Jedan od govornika bio je i direktor Zračne luke Pula Svemir Radmilo koji je istaknuo važnost povezivanja pulske zračne luke s centrom grada. Osvrnuo se na rekordan broj gostiju koji je ove sezone ostvario pulski aerodrom, naglasivši da dobre, kvalitetne i brze ceste itekako utječu na jačanje Istre kao avionske destinacije.

- Dva kilometara ceste vas ne vode nigdje, a dva kilometra piste vas spaja sa svijetom. Radimo na proširenju parkinga i putničkog terminala kako bi i dalje pratili i zadržali trendove u rastu putnika. Pula je ljeti fenomenalno povezana, a samo ove godine bili smo povezani s preko 70 destinacija u Europi i čak 42 aviokompanije. Ove godine imat ćemo 720.000 putnika, a cilj nam je kroz godinu, dvije, doći do milijuntog putnika. Za sve to je bitno produženje sezone i sadržaj koji nudimo gostima, naveo je Radmilo, koji je upozorio na lošu avionsku povezanost sa Zagrebom tijekom zimskih mjeseci.

Državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Maja Marković Kostelac je konstatirala kako Istra ima jako lošu trajektnu povezanost, dodajući da, k tome, kompletna istarska obala nije adekvatna za pristanak velikih brodova. Naglasila je da danas svi pričaju o kruzing turizmu jer je to "seksi priča"

- No bitno je stvoriti preduvjete za izgradnju luke za trajektni prijevoz, a trebalo bi kroz prostorne planove uvrstiti jednu lokaciju koja bi bila vezana na istarski Ipsilon. Trajektni prijevoz je izuzetno bitan lokalnom stanovništvu, no meni je jasno da se potencira kruzing jer je to jako popularno i svi žele biti home port .

Mirko Franović iz HŽ Infrastrukture istaknuo je da odavno postoje projekti željezničkog spajanja Istre s ostatkom zemlje.

- Rađene su studije i dva rješenja. Jedan je spoj s tunelom ispod Učke, a drugi ispod Ćićarije i to je sada u službenom županijskom prostornom planu. Spoj Istre na ostatak željezničke mreže bio bi nastavak na Mediteranski koridor. Cijeli dio Mediteranskog koridora je pokriven dokumentacijom i prioritet je bušenje tunela ispod Ćićarije. Povezivanje Istre željeznicom je svima važno, konstatirao je Franović, no nije rekao kada će to postati realnost.

Sanacija lukobrana

Načelnik Svetvinčenta Dalibor Macan je pitao može li HŽ lokalnim zajednicama ustupiti brigu o starim željezničkim stanicama koje propadaju. Na to mu je Franović odgovorio da je pokrenut projekt revitalizacije službenih stajališta, dodajući da ih u Hrvatskoj ima 516. Dodao je da se pojedini prostori, ako za to postoji interes, mogu dati u najam.

Ravnatelj Lučke Uprave Pula Donald de Gravisi govorio je o projektu izgradnje putničkog terminala u Puli, demantirajući pritom tvrdnje pojedinih sudionika da bi takozvani roro brodovi za prijevoz tereta dodatno zakrčili promet u Puli jer se planirana luka nalazi na sjevernom dijelu u bivšim vojnim zonama. De Gravisi je istaknuo da bi gradnjom terminala Pula mogla stvoriti uvjete za razvoj kruzing turizma, a kako se moglo čuti, to bi u konačnici rezultiralo povećanjem broja avio gostiju jer bi se najveći istarski grad mogao pozicionirati kao home port za kruzing kompanije.

Direktor Uljanik Plovidbe Dragutin Pavletić pohvalio je gradnju 300-tinjak metara pulske obale, no tvrdi, prioritet bi trebala biti sanacija lukobrana.

- Izgradnja terminala apsolutno da, i to treba podržati, no za kruzing je ta lokacija problematična zbog svoje maritimne pozicije. Lukobran je najbolja pozicija i ne bih ni volio pomisliti što bi se moglo dogoditi prilikom zastoja kod isplovljavanja ili uplovljavanja. Bio bih puno sretniji kad bi se govorilo o sanaciji lukobrana kao prioritetu, jer onda stvaramo poziciju i za brodove i jahte, a to bi mogao biti najbolji razvojni aspekt, zaključio je Pavletić. (Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ, snimio Milivoj MIJOŠEK)

Povezane vijesti

• BORIS MILETIĆ: OD TURIZMA KORIST IMAJU SVI Turizam financira ceste, parkirališta, škole i vrtiće
• VIDEO / Konferencija "Turizam danas i sutra" u Poreču / BORIS MILETIĆ: Građani su ti koji trebaju odlučiti treba li turizma biti manje i treba li biti kvalitetniji
• Panel Glasa Istre u sklopu konferencije o održivoj urbanoj mobilnosti: Grad treba oduzeti automobilima i vratiti ga ljudima!