U sklopu pulske konferencije o održivoj urbanoj mobilnosti velik je interes i uključivanje publike izazvala panel diskusija o razvoju prometa u Puli u organizaciji Glasa Istre, održana pod moderatorskom palicom novinara Milana Pavlovića.

Valeria Ferri Benčić, zamjenica rukovoditelja Odjela tehnike pripreme tvrtke Ceste, kazala je da su ove godine obilježili 60 godina od osnutka te pulske tvrtke koja djeluje na području cijele Istre. Kroz te su godine radili na nizu velikih projekata, poput vanjske pulske obilaznice, od Stancije Peličeti prema Pomeru, kojom je bitno rasterećen ulazak u Pulu.

Valeria Ferri Benčić (Snimio Milivoj Mijošek)

- Obzirom da je Pula takve konfiguracije, da je ograničena s morske strane, ona iziskuje pritoke samo s dvije strane. Grad Pula mora riješiti ta dva glavna prometna pravca prema gradu jer su oni ključni za rasterećenje prometa. Sve više smo turistički atraktivna destinacija pa je izrazito važno čim prije to riješiti. Zato je zaključeno da bi se trebalo usmjeriti na druge oblike prijevoza poput, primjerice, željezničkog prometa, rekla je Ferri Benčić.

Na to se idealno nadovezao Željko Ukić, predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica, koji je istaknuo da se željeznica u Istri ne koristi dovoljno.

- Ni meni nije jasno zašto su osobni automobili preuzeli veliki primat u mobilnosti i naprosto se dogodilo da se željeznica zapostavila. Ali zelena europska politika potiče građane i poduzetnike na što veće korištenje željezničkog prometa. On nije samo najefikasniji što se tiče emisije CO2, već je i jedan od najjeftinijih oblika prijevoza, kazao je Ukić.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Nije tajna da istarske željezničke pruge nisu na zavidnoj razini, ali u godinu dana očekuje se opremanje željezničkih cestovnih prijelaza i planovi oko obnove voznog parka.

"U kolovozu smo potpisali ugovor za nabavu novih sedam dizel-električnih vlakova, a jedan od njih, ili njih više, doći će na područje istarskih pruga, kazao je Ukić, dodavši da u cilju podizanja kvalitete prijevoza trenutno razvijaju projekt baterijskih vlakova koji bi koncem 2024. trebali biti isporučeni i u Puli.

Do tada, kaže Ukić, treba raditi na tome da vlakovi ne ostanu bez ijednog putnika. Dodao je da ima potencijala za povezivanje željeznice s Pulaprometom i lukom, iako tome treba prethoditi dozvola da ona uđe u sustav lokalnog prometa. Jedna od predstavljenih ideja bila je i da svi koji dolaze iz unutrašnjosti mogu parkirati vozilo u Vodnjanu i odvesti se vlakom u centar Pule. To bi, naravno, podrazumijevalo uvođenje više linija koje voze do središta grada.

Silvana Sorić, rukovoditeljica Poslovne jedinice Rijeka tvrtke Hrvatske ceste, istaknula je da je u planu realizacija strateškog projekta Veli Vrh - Pula, što je financijski i građevinski trenutno najveći projekt na ovom području. Podijeljen je u tri etape, a njegova je ukupna vrijednost 106 milijuna kuna. Istaknula je da je rok za tu dionicu 18 mjeseci te da će se izgraditi i privremena prometnica kako bi se promet između Vodnjana i Pule mogao što nesmetanije odvijati. Alternativna prometnica bi, kako je pojasnila, započela na križanju Creske s Vodnjanskom ulicom i uključila bi se ponovno u državnu cestu prije nadvožnjaka.

Silvana Sorić (Snimio Milivoj Mijošek)

Marko Ražem, voditelj Prometnog sektora Zračne luke Pula, istaknuo je da je epidemija koronavirusa jako utjecala na zračni promet i zrakoplovni sektor, koji se suočava s velikim nedostatkom kabinskog i pilotskog osoblja.

- Bitno je naglasiti i da 2021. dobar dio prometa koji nas je spašavao bio s tržišta Ukrajine i Rusije. Od tamo smo imali oko 100 tisuća putnika, gotovo pa pola prometa, rekao je Ražem pa dodao da su zbog aktualnog rata izgubili cijelo istočno tržište.
- Računali smo na preko 120 tisuća putnika, a to je jednostavno nestalo. Teško je to nadoknaditi i praktički zanemariti to tržište te tražiti destinacije u centralnoj i zapadnoj Europi, tako da smatram da je to velik udarac na nas i u turističkom smislu jer je poznato da su ukrajinski i ruski gosti dobri potrošači, istaknuo je Raže, pritom napomenuvši da i kada rat završi, rekao je Ražem i dodao da putnike iz Rusije i Ukrajine po njegovim procjenama nećemo vidjeti još najmanje pet godina. No, ono što raste kontinuirano iz godine u godinu je britansko tržište.

Marko Ražem (Snimio Milivoj Mijošek)

Zanimljiv koncept prometnog rješenja je onaj tvrtke Markoja iz Zagreba, koja je izradila prvi hrvatski rotacijski parking. On, naime, omogućava parkiranje do 16 vozila na površini od svega dva parkirna mjesta.

Voditelj prodaje tvrtke Markoje Dubravko Ponoš konstatirao je da je "kompletan promet, parkiranje i ceste, živo tijelo koje se neprestano mijenja". Istaknuo je da se, prilikom traženja prometnog rješenja, trebaju gledati sljedeće pretpostavke - da bude brzo, mobilno, lako primjenjivo i fleksibilno, odnosno da se može koristiti i drugdje. A upravo su to karakteristike parkinga "vrtuljka". Zbog toga što se rotacijski parking može izmjestiti i premjestiti, on trpi bilo kakve buduće i nove strategije grada vezane za promet.

- Mi iz tvrtke Markoja razmišljali smo na način da rotacijski parking, u kojem vozila poput lifta odlaze jedna iza drugih, štede prostor. To je jedno od rješenja koje je primjenjivo i koje će se u budućnosti tražiti, rekao je Ponoš.

Dubravko Ponoš (Snimio Milivoj Mijošek)

Još jedna prednost je korištenje mobilne aplikacije putem koje korisnik može rezervirati slobodno mjesto. Naime, sustav preko registracijske oznake prepozna vozilo, parking se spušta i time korisnik ima siguran parking koji je rezerviran, ima visoku razinu sigurnosti i termalne videokamere, a osim toga, i sam automobil je na visini od 7 do 8 metara.

Nikola Pejković iz zagrebačke tvrtke Best In Parking istaknuo je da je ta grupacija prisutna na 190 lokacija u regiji, posluje preko 50 godina, a surađuje i s Gradom Pula i Pulaparkingom dugi niz godina. Plaćanje parkiranja putem SMS-a, što odnedavno mogu i strani gosti, dostupno je Puležanima i turistima zahvaljujući ovoj tvrtci. No, njihova su glavna djelatnost parking kuće, kojih samo na području Beča imaju pedesetak. Pejković otvoreno kaže da su zainteresirani za suradnju s Gradom Pulom i za izgradnju parking kuće.
- U Rijeci imamo četiri lokacije koje su u našem vlasništvu i tamo primjenjujemo najmodernije tehnologije u parkiranju, kaže Pejković pa dodaje da su time omogućili veću protočnost, a ujedno su osigurali infrastrukturu za parking na rubnim područjima grada.

Nikola Pejković (Snimio Milivoj Mijošek)

Pejković je istaknuo i da parkiranje u centru grada ne bi trebalo biti socijalna kategorija (ne bi trebalo biti jeftino, op. a.), trebalo bi ga omogućiti stanarima, a ostali bi trebali tražiti mjesta dalje od centra.
- Treba oduzeti grad automobilima i vratiti ga ljudima. Treba razmišljati i o zelenoj energiji, što i primjenjujemo u svojim garažama. Iz zelene energije se, naime, pogone elektropunionice, pojašnjava Pejković.

Koliko bi parkirnih mjesta trebale sadržavati parking kuće koje bi se dale izgraditi u Puli, kaže, teško je reći bez detaljne analize.
- Nije ključna stvar hoće li investicija donijeti tisuću ili dvije parkirnih mjesta, već da se mijenja način razmišljanja kod ljudi i da se mijenja način upravljanja gradskim prostorima, rekao je Pejković. 

Povezane vijesti

• BORIS MILETIĆ: OD TURIZMA KORIST IMAJU SVI Turizam financira ceste, parkirališta, škole i vrtiće
• VIDEO / Konferencija "Turizam danas i sutra" u Poreču / BORIS MILETIĆ: Građani su ti koji trebaju odlučiti treba li turizma biti manje i treba li biti kvalitetniji
• TKO STOJI IZA ODLUKE O DOGRADNJI ISTARSKOG IPSILONA Oleg Butković: I tako meni Kliman kaže "ajde malo da poguramo taj Ipsilon"