Prirodne hridinaste obale pretvaraju se u umjetne plaže kako bi gostima pružale ugodniji boravak i lakši pristup moru. Međutim, u tom se procesu nepovratno uništavaju morska flora i fauna, izvještava HRT.

Irena Burba, predsjednica Zelene Istre, ističe kako nasipavanje obala nije samo ekološki problem, već i ekonomska prijetnja.

- Takve intervencije ne samo da uništavaju morski ekosustav, već dovode i do gubitka prirodnih staništa i ekonomske štete, ustvrdila je.

Dohrana je vraćanje plaže u prvobitno stanje, primjerice, nakon zime ili nevremena, pri čemu se ne mijenja njezin prirodni izgled ili površina. Za razliku od toga, nasipavanje je građevinski zahvat kojim se plaža proširuje, odnosno nasipava se more da bi se dobili dodatni kvadrati plaže. Zato je potrebno ishoditi dozvole za građenje i izraditi studije utjecaja na okoliš.

U Istri je nasipavanje plaža postalo uobičajena praksa, potaknuto turističkim potrebama. Međutim, posljedice su ozbiljne.

Biolog Neven Iveša upozorio je na štetu koju takvi zahvati nanose morskom ekosustavu, ističući posebno negativne učinke na riblji svijet i morski životinjski svijet.

- Zahvat može štetiti negativno i okolnim područjima, a ako je u blizini zaštićeno područje poput nacionalnog parka, onda razgovaramo o izraženom kumulativnom negativnom učinku, rekao je Iveša.

Biologinja Ljiljana Iveša u Centru za istraživanje mora Ruđer Bošković u Rovinju prati promjene koje se događaju u morskim organizmima uslijed nasipavanja. Utjecaj nasipavanja prvi je put primijetila prije desetak godina.

Osim istraživanja efekata nasipavanja na morske organizme, Iveša radi na njihovom uzgoju i repopulaciji. Međutim, kaže, staništa u koja bi se ove vrste mogla vratiti, sve su rjeđa. Čak i na plažama koje su zakonito nasipane i uređene, prirodna je ravnoteža izgubljena.

Paradoksalno, dok su znanstvenici dužni ishoditi dozvolu ministarstva za izuzimanje samo jedne jedinke zaštićene morske vrste u svrhu istraživanja, investitori bez ikakvih dozvola tonama građevinskog materijala zasipavaju cijela staništa. 

Nove inicijative zakona o pomorskom dobru predstavljaju izazov u borbi za očuvanje slobodnih i netaknutih plaža. Dok Vlada tvrdi da će povećati mehanizme nadzora i sankcioniranja, aktivisti strahuju od otvaranja vrata betonizaciji i nasipavanju obale putem koncesija. Bitka za očuvanje prirodnih plaža i morskog ekosustava tek je na početku, zaključuje HRT.