102. obljetnica labinske republike i dana rudara

Miletić: Labinska republika i Proštinska buna kolijevke su europskog antifašizma

Naši nonići su prije svega sačuvali naš ponos, naš istarski kapric, znali su ustati i dignuti se protiv nepravde, fašizma. Znali su reći 'ne' nepravdi i siromaštvu, i z golem rukami riskirali svoj život, rekao je istarski župan Boris Miletić

| Autor: Branko BIOČIĆ
Svečanost uveličao Gradski orkestar pod ravnanjem maestra Roberta Mikuljana

Svečanost uveličao Gradski orkestar pod ravnanjem maestra Roberta Mikuljana


Glazbeno-lirska večer pod nazivom Pjesma gradu mom održana je u prepunom labinskom kinu ispunjenom građanima, ali i uzvanicima iz istarskih gradova, općina i županije, bila je središnji događaj obilježavanja 102. obljetnice Labinske republike i Dana rudara. U bogatom programu sudjelovali su učenici i nastavnici labinske Umjetničke škole Matka Brajše Rašana, Gradski orkestar pod ravnanjem maestra Roberta Mikuljana, a program je vodio poznati hrvatski glumac Edvin Liverić, inače rodom iz Šumbera koji je ujedno i unuk rudara. Program je započeo rudarskom himnom u izvedbi Roberta Mikuljana, a zatim su nastupili Edi Šiljak na violini, Aldo Foško solo točkom O bella ciao, recitarori na labinskoj cakavici Bruno Falco, Loredana Ružić Modrušan koja je i osmislila program te Amneris Ružić s poezijom i na mehu. Na koncu je nastupila mlada pjevačica Nicol Vidak.

Istarski župan Boris Miletić čestitao je Labinjanima 102. obljetnicu te rekao da su mu u Labinu emocije uvijek posebne zbog korijena njegove obitelji i stare besede 'kova je naša' koja i danas ima veliku težinu. Miletić je istaknuo da je i njegov nono bio kovar te da nikada ne zaboravlja riječi svoje pokojne none da je to bio težak život.

- Domislimo se kako su ljudi nekad živjeli, ni bilo samo poč va jamu. Trebalo je va jutro rano poć z brentom, zet malo vodi, da bi nona skuhala svojemu mužu kafe, da bi poša va kovu i da bi se večer tornal doma, sav črn. Nona je govorila, samo su bili beli zubi.   I tako se prehranjivalo svoju fameju i živjelo uz jako težak rad. Kako se doista u Istri živjelo na prijelazu 19. u 20. stoljeće najbolje je opisao Mate Balota u velikom djelu "Tijesna zemlja". Naši nonići su prije svega sačuvali naš ponos, naš istarski kapric, znali su ustati i dignuti se protiv nepravde, fašizma. Labinska republika i Proštinska buna kolijevke su europskog antifašizma. Znali su reći 'ne' nepravdi i siromaštvu, i z golem rukami riskirali svoj život. Mi koji ovdje živimo, a posebice koji obnašamo političke funkcije, trebamo se zapitati do koje mjere smo spremni ići i što učiniti da bi naš narod živio bolje. A ima puno toga. Mala digresija, je danas borba protiv nepravde, kakva je bespravna gradnja, kojom se čini zločin u prostoru. Drago mi je što načelnici i gradonačelnici i službena politika podržavaju tu borbu jer je i to nepravda prema onima koji poštuju zakone i propise, protiv onih koji to ne čine. Upravo u zajedništvu to možemo suzbiti. Sjetimo se velikih istarskih sinova, Vladimira Gortana i Joakima Rakovca koji su dali svoje živote za pravicu. I na nama je još veća odgovornost da našim građanima život učinimo boljim. Život u Istri za mene je veliki privilegij, i to treba cijeniti. Naš istarski identitet i način života možemo očuvati samo s velikim zajedništvom. Kao što su se udružili labinski rudari prije 102 godine, možemo izraziti veliku zahvalnost našim nonićima i roditeljima koji su nam usadili te vrijednosti. Držim da građani od nas očekuju da im pružimo stabilnost i sigurnost, i bolji život, rekao je župan Boris Miletić.

Svečanost uveličao Gradski orkestar pod ravnanjem maestra Roberta MikuljanaBoris Miletić

Labinski gradonačelnik Valter Glavičić također je podsjetio da je kovarev unuk i ponosni Labinjan, "potomak onih koji su prvi u Europi i u svijetu prepoznali neke od najvećih vrijednosti čovječanstva, koje su temelj civilizacije i danas u 21. stoljeću a to su sloboda i pravda".

- Nažalost, te su vrijednosti još uvijek na iskušenju i još uvijek temelj nečije borbe. Ponosan sam jer su naši nonići i naše none sagradili svoj dom upravo ovdje na crnom kamenu i crvenoj i bijeloj zemlji. U vremenima koja su bila puno teža prepoznali su ovaj komadić raja i tvrdoglavo odlučili ostati na njemu. Ostati i opstati od svog rada, od svog žulja i svoga znoja. Govoriti svojim jezikom, pa reći ca ili ča, ali živjeti na svom i po svom. Na temeljima takvog postojanog i uvijek toplog ognjišta izgradili smo, gradimo i gradit ćemo Labin za nas. Lijep, ugodan i suvremen. Na zdravim temeljima i bezvremenskim idejama. Danas na Dan Labinske republike slavimo upravo to. Naš grad, našu prelijepu Labinštinu, rudare, one koje su nam usadili čvrste temelje zavičajnosti i moralnosti, koji su znali da po svaku cijenu štititi svoje, a uvijek željeli bolje, uljudnije i ugodnije, one koji su bili okrenuti budućnosti, one sa svijetlom na čelu. Zato i mi danas slavimo, pjevamo pjesmu gradu svom, pjesmu kraju svom, svojoj Labinštini, koja je usmjerena napretku i razvoju. Prošlost mora biti vrednovana, a žrtve i trpljenja bilo koje vrste i oblika trebaju dobiti svoj pijetet. Međutim, nakon cijelog stoljeća okretanja nemilim sjećanjima na tamu podzemlja, na prolivenu krv i težak život malog čovjeka, okrenimo priču. Gledajmo u smjeru koji nas veseli, ispunjava, usrećuje. Ja kovarev nuk i s ponosom gradonačelnik Labina želim i jesam optimist. Želim da smo međusobno motivatori jedni drugima. Danas i idućih stotinu godina slavimo ovaj dan kao simbol hrabrosti, dostojanstva i pobjede nad nepravdom, rekao je Glavičić.

Jednosatnu glazbenu lirsku večer zaključio je Gradski orkestar izvedbom pjesme "Yesterday" koja je simbolično označila burnu, slavnu i bogatu labinsku prošlost.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter