igrehuma i susret astronoma
Najmanji grad na svijetu popularizira astronomiju kroz predavanja, projekcije i promatranja teleskopom
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
Svjetski prepoznatljiv kao najmanji grad na svijetu, Hum se zadnjih godina pozicionira i kao astronomska destinacija u kojoj je predlani osnovano Astronomsko društvo Hum, a zadnjeg kolovoškog vikenda u njemu se već tradicionalno odvija ljetna manifestacija IgreHuma, obilježena predavanjima, projekcijama, promatranjem teleskopom, diskusijama, znanošću i glazbom. Po završetku ovogodišnjeg, dvodnevnog izdanja ljetne manifestacije IgreHuma, trećeg dana uslijedilo je 32. izdanje Susreta astronoma regije Alpe - Adria.
- IgreHuma prvi su put održane u kolovozu 2012. godine, kada još nije postojalo Astronomsko društvo Hum, već samo ideja da se tijekom dvije ljetne noći održi predavanje ispod zvjezdanog neba u Humu. Uz popularno znanstvena predavanja, teleskop je naravno bio u prvome planu, prenio je Marin Krota, predsjednik Astronomskog društva Hum.
IgreHuma
U ovogodišnje dvodnevno izdanje manifestacije IgreHuma uveo je Hrvatski astronomski savez koji je u suradnji s Astronomskim društvom Hum organizirao radionicu o Suncu za učenike nižih razreda osnovne škole te predavanje za građane i turiste koji su imali priliku promatrati Sunce kroz specijalni teleskop koji omogućava promatranje i gledanje bez štetnosti za oči. Radionice je održao Dorian Božičević, glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza.
- Hrvatski astronomski savez na nacionalnoj razini provodi brojne radionice, javna promatranja, s našim društvima članicama kao što je Astronomsko društvo Hum, ali i sa školama, fakultetima, turističkim zajednicama, gradovima i općinama... Obično je uvijek veliki interes gdje god dođemo jer u malo sredina toga ima. Uvijek su najzainteresiraniji učenici nižih razreda osnovne škole. Trudimo se popularizirati znanost, odnosno astronomiju u cijeloj Hrvatskoj.
Ove godine puno je radionica o Suncu iz razloga što Sunce svakih jedanaest godina ide u maksimum aktivnosti. Iduće godine će biti maksimum, i dvije godine prije i dvije godine poslije, ima jako puno pojava koje se mogu vidjeti na Suncu poput Sunčevih pjega, baklji, a imamo posebne instrumente i filtere za to, tako da maksimalno održavamo radionice i javna promatranja Sunca jer je sada prilika. Kada se Sunce stiša i smiri bit će kao prazna ploča i neće na njemu biti što za vidjeti, kazao je Božičević.
U sklopu kolovoške manifestacije IgreHuma, Lovro Pavletić održao je predavanje na temu "Ekspedicija na potpunu pomrčinu Sunca, Teksas 2024.", Mate Jagnjić na temu "Satelitska kvantna komunikacija: sigurnost u eri kvantnih računala", Erik Uran "Međuzvjezdana kemija i kemija unutar planeta", Goran Hudec "Lov na vulkane". Korado Korlević "Ključanice kaosa", a Eric Andreas Vivoda "Što je to Einsteinu relativno?". U noćnim satima Astronomsko društvo Hum organiziralo je promatranje teleskopom i kratki vodič noćnog neba, uz zabavni program i DJ-a.
Susret astronoma regije
Po završetku ljetne manifestacije IgreHuma, najmanji grad na svijetu ugostio je 32. izdanje Susreta astronoma regije Alpe - Adria. Prošlogodišnji susret održan je u talijanskom gradiću Amaro u pokrajini Carnia pokraj Udina.
Koordinator susreta Alpe - Adria, Lovro Pavletić iz Akademskog astronomskog društva Rijeka, naglasio je da je cilj jednom godišnje okupiti astronomska udruženja, s područja Italije iz koje je to krenulo, zatim Slovenije, Hrvatske i povremeno iz Austrije i Njemačke. Lakše se ostvaruju zajednički projekti, poput suradnje Astronomskog društva Višnjan i zvjezdarnice u Farri d'Isonzo koji rade na vrlo sličnim stvarima, praćenju novo otkrivenih asteroida, pa sve do popularizacije znanosti i raznih manifestacija te zajedničkih izložbi.
Susret je okupio u Humu četrdesetak sudionika iz dvanaest astronomskih udruga koje djeluju na području Hrvatske i Italije. Pozdravnim govorom otvorili su ga predsjednik Astronomskog društva Hum Marin Krota, zamjenica gradonačelnika Buzeta Dubravka Črnac Dujanić i koordinator susreta Alpe - Adria Lovro Pavletić. Lorenzo Barbieri iz Astronomskog društva Bologna održao je polusatno predavanje o razvoju nove meteorske mreže CARMELO koja promatra ove atmosferske pojave u radiovalnom području, te o mogućnosti njenog širenja na regiju.
Aktivnosti i projekti
Jutarnji dio programa obilježila su izlaganja talijanskih astronomskih udruga o trenutnim aktivnostima i projektima u tijeku. Redom to su bili Stefano Zanut iz Astronomskog društva Pordenone koji je prezentirao rad zvjezdarnice Montereale Valcellina, Gianni Cetrulo iz udruge CALMA koji je prikazao rezultate mjerenja brzine rotacije Mliječne staze ostvarene pomoću radioteleskopa u Amaru, Mattia Piccoli (AFAM) iz Udina koji je prezentirao vlastite fotografije oblaka u Venerinoj atmosferi, Fulvio Tabacco (AFAM), također iz Udina koji je prikazao eksperimentalni postav za opažanje predviđenih provala nove te Enrico Pettarin koji je predstavio rad zvjezdarnice i planetarija u Farri d'Isonzo pokraj Gorice.
Patrik Krpan iz Rijeke okupljenim astronomima iz regije predstavio je model "Astro pub kviza", zanimljivog načina za popularizaciju znanosti kroz vrlo posjećena okupljanja i zabavu.
Popodnevni dio programa obilježila su izlaganja hrvatskih astronomskih udruga: Dorian Božičević iz Malog Lošinja održao je prezentaciju o aktivnostima Hrvatskog astronomskog saveza i Astronomskog društva "Leo Brenner" u prošloj godini, Anton Stipeč iz Akademskog astronomskog društva Rijeka predstavio je aktivnosti AAD-a Rijeka u ovoj godini od kojih se posebno ističu ekspedicija na potpunu pomrčinu Sunca u Teksas i praćenje polarne svjetlosti, Dino Gržinić, također iz AAD-a Rijeka, predstavio je svoj rad na razvijanju programa za efikasniju detekciju meteora u sklopu Globalne meteorske mreže te aplikacije za jednostavnije bilježenje meteora prilikom vizualnog promatranja.
Izlaganja hrvatskih astronoma zaključili su Iva Forkapa iz Astronomskog društva i Znanstveno edukacijskog centra Višnjan i Aleksandar Merlak kao predstavnik Astronomskog društva Hum.
Nakon zatvaranja susreta dr. sc. Mateo Paulišić iz Pazina i Fakulteta za Fiziku Sveučilišta u Rijeci održao je zanimljivo znanstveno-popularno predavanje "Kakve čestice mogu postojati u našem u našem susjedstvu?".
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
