Čovjek peca na jezeru. Zakačio je ješku i bacio udicu daleko u bistru vodu. Površina jezera glatka je poput zrcala. Jezero obrubljuje šuma čija se stabla ugibaju pod gustim krošnjama. Idila. Čovjek zavrće nogavice i spušta stopala u vodu. Da se osvježi, dok čeka ribu. Odjednom osjeti neugodu. Nešto ga je pecnulo, a onda zaboljelo. Pokušava izaći, ali ne može. Nešto mu glođe nogu. Užasnut, još ne shvaća što mu se događa. Nakon nekoliko sekundi konačno izvlači noge. Ili ono što je od njih ostalo. To je prizor iz nekog američkog horora kojemu sam zaboravila naziv. S golemog lagera trash produkcije 80-ih.

Čovjekove noge pojele su pirane.

Dakle, dovoljno je nekoliko sekundi da od krupne životinje ili ljudskog stvora ostanu samo kosti. Dobro, to je samo u američkom filmu. U stvarnosti će pirana u prirodi rijetko napasti stvora veličine čovjeka, radije napada ribe i male ozlijeđene životinje, kaže biologinja Milena Mičić, vlasnica pulskog akvarija koji bilježi rekorde posjećenosti. Nije to tek običan akvarij u kojem se hrane ribice. Ovdje možete puno toga naučiti, vidjeti kako nastaju pojedine vrste, promatrati kako se razvijaju embriji i oporavljaju ugrožena morska bića.

Ovdje su, u potkupolnom dijelu autrougarske utvrde, zajedno s kajmanima i pacu piranama biljojedima, smještene i crvenoprsne pirane, kojima je rijeka Amazona prirodno stanište. Iako su poznate po svojim oštrim zubima i po grupnim naletima na hranu, u akvariju se tako ne ponašaju, više izgledaju kao obični grabežljivci, poučava nas Mičić. A da bi pirana bila zdrava, potrebno joj je puno čiste i tople vode, uz idealnu temperaturu između 24,5 i 28,5 stupnjeva Celzijevih.

Kao i svaka zvjerka, pirana ne grize ako se dobro hrani i drži u prostranom akvariju. Ipak, ne treba se previše opustiti. Nikako se ne bi smjela hraniti rukom. Da ne bi prst zamijenila crvom.

Povezane vijesti

• Tolstojeva djeca
• Što veći auto, to je veća bahatost
• Pula traži strateškog partnera