Timski rad je najvažniji čimbenik da se energija prenese s pozornice na publiku, a isto tako – svi moraju biti sposobni da svojom svirkom podrže i ostale članove benda tako da cijeli bend u konačnici zvuči dobro. Smatram se jako sretnim što s istim ljudima sviram već punih 12 godina, a naše razumijevanje, komunikacija i sinergija s vremenom su sve bolji, kaže Timo Lassy

U sklopu jedanaestog izdanja Rovinj - Rovigno Spring Jazz festivala, u rovinjskom Multimedijalnom centru od 22. do 24. svibnja održat će se atraktivna koncertna gostovanja, među kojima i koncert eminentnog finskog Timo Lassy Banda, koji nastupa večeras s početkom u 21 sat.

Tenor saksofonist Timo Lassy jedan je od poznatijih finskih jazz glazbenika, a ljubav ga je dovela do Hrvatske i Rovinja koji su mu postali drugi dom.

Kao frontman, saksofonist i skladatelj predvodi svoj Timo Lassy Band, a za vrijeme školovanja na Sibelius Akademiji te na amsterdamskom Konzervatoriju, često je surađivao s raznim sastavima i glazbenicima, a valjda napomenuti da je i jedan od predstavnika nove generacije finskih glazbenika koji su osnovali The Five Corners Quintet, koji je znan po tome da su jazz vratili na plesne podije, što im je priskrbilo publiku diljem svijeta.

Zadnje desetljeće pretežno se posvetio solo karijeri i nastupima sa svojim sastavom, a njihovu glazbu kritičari opisuju kao "nešto drukčiji kvalitetan swinging jazz". Objavio je šest albuma na kojima je surađivao s renomiranim glazbenicima, a upravo najnoviji album, "Moves", ovjenčan je brojnim nagradama i priznanjima, između ostalih i nagradom Emma (finska inačica nagrade Grammy) za Jazz album godine 2018.

Uz solo karijeru, surađuje s brojnim glazbenicima diljem svijeta, pa je tako skladao dvije orkestralne suite te je pisao i glazbu za film i dokumentarne filmove. Bogata biografija ovog vrsnog glazbenika, koji je znan i po vrhunskim koncertnim nastupima, dovoljan su razlog za posjet njegovom koncertu u Rovinju, a upravo taj koncert nam je bio i povod za razgovor.

- U vašoj glazbi stapate moderne žanrove s bazom old school jazz. Koji su glazbenici označili vaš glazbeni put?

- Beskonačan je popis glazbenika koji su me inspirirali kroz godine mog glazbenog odrastanja… ali svakako bi izdvojio Louisa Armstronga, Charlieja Parkera, Cannonball Adderleya, Dextera Gordona, Sonnyja Rollinsa, John Coltranea, Pharoah Sanders, Horacea Silvera, Errola Gardnera, Milesa Davisa, Waynea Shortera, Stanleya Turrentinea, Freddieja Hubbarda, Ramseya Lewisa, Dukea Ellingtona, Chica Hamiltona, Stana Getza, Raya Charlesa, Jamesa Browna... Mogao bi na ovaj popis meni najdražih glazbenika nabrojati još barem pedesetak imena, no zanimljivo je da su svi oni bili na vrhuncu svoje karijere pedesetih i šezdesetih godina.

- Koja je vaša definicija jazza?

- Jazz je za mene način života, univerzalni jezik koji spaja ljude u kojem god kutku svijeta se nalazili. Negdje u srednjoj školi jazz me stvarno ponio svojim izričajem, te sam u potpunosti uronio u taj glazbeni svijet i krenuo ozbiljno vježbati svoj instrument.

- Na koncertnim nastupima puno improvizirate. Što tražite kod glazbenika koje birate da vam se pridruže na pozornici?

- Ono što je najvažnije – svi oni moraju dijeliti istu strast i ljubav prema glazbi. S druge strane, timski rad je najvažniji čimbenik da se energija prenese s pozornice na publiku, a isto tako – svi moraju biti sposobni da svojom svirkom podrže i ostale članove benda tako da cijeli bend u konačnici zvuči dobro. Smatram se jako sretnim što s istim ljudima sviram već punih 12 godina, a naše razumijevanje, komunikacija i sinergija s vremenom su sve bolji!

- U jednom intervjuu rekli ste da nalazite inspiraciju u životnoj svakodnevnici, a između ostalog, i u pješačenju po Istri. Imate li neke omiljene destinacije u Istri?

- U Istri ima toliko divnih mističnih gradića poput Grožnjana, Oprtlja, Završja… U tim gradićima vrijeme je stalo, i to na dobar način – to su vrlo inspirativna i opuštajuća mjesta, gdje volim provoditi slobodno vrijeme. Kako je Rovinj postao moj drugi dom, često volim prošetati do Punte Corrente, osjećam se tamo kao u "zelenom dnevnom boravku", a posebno volim to mjesto u proljeće i na jesen.

- Često svirate u Hrvatskoj, posebno u Istri. Od Finske do Istre – kakve su poveznice, razlike i sličnosti – u glazbi i životu?

- Društvo je u Finskoj vrlo organizirano, na snazi je jako puno zakona, a Finci su također poznati da imaju vrlo natjecateljsku radnu disciplinu koja se naziva "Sisu". Kad se tomu pridodaju duge i mračne zime – shvatit ćete da nam uživanje u životu baš i nije jednostavno u Finskoj. A sve to je dijametralno suprotno u Hrvatskoj – ljudi u Hrvatskoj više žive u trenutku, i uvjeren sam da znaju bolje uživati u malim svakodnevnim stvarima – a siguran sam da u tome sigurno veliku ulogu igra i količina sunca.

Što se glazbe tiče, mislim da je jazz toliko globalan, da se gdje god krenuli uvijek lako stvara poveznica. Naravno, Istra je malo područje u usporedbi s Finskom i Helsinkijem, gdje je puno više ljudi i puno življa scena, no u Istri sam također sreo sjajne glazbenike s kojima sam svirao.

- Zadnje desetljeće vi se vođa benda, skladatelj, aranžer… a pretpostavljam i sve što je neophodno da Timo Lassy Band funkcionira, raste i napreduje. Je li teško pronaći energiju i motivaciju za takav zahtjevan posao? Na koji način održavate balans između privatnog života i sviračkog posla?

- Uživam u mnogim stvarima koje radim, a najveća nagrada je kad možeš izvoditi vlastitu glazbu pred publikom – i upravo to mi daje snagu da nastavim iz godine u godinu. Naravno da je vrlo važno katkad uzeti odmor i malo se odmaknuti od posla, a isto mislim da je dobro u životu imati i neke druge stvari i zanimacije osim glazbe. Vrlo važno u svemu tome su dobri međuljudski odnosi s ljudima koji vas okružuju, a trudim se i baviti se sportom, da bi "mašina" funkcionirala kako treba.

- Kako funkcionira vaš kreativni proces kad skladate? Čekate li trenutak inspiracije ili je to zanat sastavljen od discipline, samoanalize i upornosti?

- Glazbene ideje mogu doći kad god, zato ih uvijek zabilježim na bilo koji način. Nakon toga uzmem vremena da sjednem za klavir i izgradim nešto iz tih ideja. Kad radni proces krene, i um mi je otvoren i koncentriran sam, počinju mi dolaziti i nove ideje. Na kraju se sve svodi na to da trebate odlučiti kojim putem želite nastaviti naprijed.

- U danas uobičajeno vrlo užurbanom svijetu, uspijevate skladati vrlo opuštenu glazbu. Je li teško "iskopčati" se od te konstantne jurnjave i ući u neko drugo raspoloženje?

- Ponekad je teško "iskopčati" se i odmaknuti od svega, i konstantno se trudim da bolje si organiziram vrijeme, i da ne radim previše stvari odjednom. Uostalom, život je prekratak za to…

- Slušate li i neke druge glazbene žanrove? Na vašem najnovijem albumu "Moves" koristite elemente hip-hopa, soula, latin jazza…

- Oduvijek sam volio razne žanrove jazza i afro-američke glazbe, a od cijelog mog opusa, album "Moves" zasigurno je najraznolikiji u žanrovskom aspektu.

- Što pripremate za koncert na Rovinj Spring Jazz festivalu?

- Za ovo koncertno gostovanje dovodim u Rovinj moj sastav s kojim sviram već 12 godina te smo skupa snimili šest albuma. Uz mene, tu su pijanist Georgios Kontrafouris, basist Antti Lötjönen, bubnjar Teppo Mäkynen i perkusionist Abdissa Assefa, a predstavit ćemo koncertno najnoviji album "Moves".

- Prije gostovanja u Rovinju, bili ste u Americi?

- Posjetio sam New Orleans gdje se održavao jazz festival, a tamo sam otišao u potrazi za inspiracijom koju nudi ovaj grad izuzetno bogate glazbene povijesti. Tamo sam svirao na nekoliko jam sessiona, te je definitivno plan u budućnosti realizirati projekt s nekim od tamošnjih lokalnih glazbenika, koje sam upoznao tamo. Mislim da američka publika i glazbenici puno veću važnost daju ritmu, jer, kad publika dođe na koncert, oni se žele zabaviti i plesati… barem je takav bio slučaj u Noli.

- U Hrvatskoj nemamo specijalizirane jazz akademije. Koliko je danas neophodna institucija koja bi educirala jazz glazbenike?

- Mislim da je vrlo važna - pohađao sam Sibelius Academy i amsterdamski Konzervatorij, i upravo tamo sam dobio zanatsko umijeće koje se pokazalo izuzetno važnim i korisnim za ostatak moje glazbene karijere.

Također, u školama se okupljaju mladi ljudi koji dijele jednaku strast prema jazzu. Većinu glazbenika s kojima danas surađujem upoznao sam prije 20 godina na Sibelius Akademiji.

Naravno, ima i drugih načina za naučiti svirati - današnji digitalni svijet je neizmjeran izvor edukacijskog materijala, kojemu svatko ima pristup. No ipak, mislim da svako suvremeno društvo treba instituciju u kojoj će se podučavati jazz.

- Često napominjete da je zahvaljujući internetu glazbenicima lakše predstaviti svoj rad i glazbu. No istovremeno, Internet nudi neizmjernu količinu glazbe i informacija. Kako doprijeti do publike koja istovremeno ima toliko mogućnosti u ponudi?

- Najbolji način da doprete do publike jesu - koncerti. Da vas vide i čuju. Naravno da je dobro koristiti blagodati interneta i društvenih mreža, jer su vrlo korisni za promociju. Ali vas ljudi ne vide da nastupate uživo, teško da će se išta konkretno desiti.

Povezane vijesti

• TRI VEČERI ISPUNJENE JAZZOM: Nastupio jedan od najčudesnijih, najkreativnijih i talentiranijih pijanista u Europi, veliki Piotr Wyleżeoł
• ZAVRŠENO 11. IZDANJE MANIFESTACIJE: Diva baršunastog glasa koja je pobijedila Bowiea
• Predstavljeno 14. izdanje blagdanskog projekta Istarske županije : Ljubav kroz radove mladih grafičkih umjetnika i jazz glazbenika