Domaći ljudi, Supetarci, koji su najpodozriviji prema nečemu što dolazi iz njihove vlastite sredine, i koji su dosad rijetko ili nimalo kupovali vina supetarske vinarije, sada su se u mnogo većoj mjeri okrenuli vinariji iz susjedstva i sve češće dolaziti neposredno u vinariju kupovati vino za vlastitu potrošnju

Kad je u vrijeme vrhunca korona-krize iz kriznih stožera poručivano da sav život treba umrtviti na mjesec dana, jasno je bilo da se protiv virusa treba boriti pametno, organizirano i disciplinirano. No, malo je tko tada mogao zamisliti da će to umrtvljivanje mnoge djelatnosti od kojih ljudi žive dovesti do samog ruba opstanka. Trebalo se snaći, jer pogotovo u poljoprivredi proizvodnja ne može stati, proljeće pokreće vegetaciju, a to zahtijeva ljudski rad bez odlaganja do prolaska krize.

On-line naručivanje

Pa ipak, svi uobičajeni kanali prodaje su stali, od prodavaonica i tržnica do kafića i restorana, što je pogodilo sve, a u našim krajevima posebno vinare. Društvene mreže tu su odigrale veliku ulogu u kakvom-takvom povezivanju proizvođača i neposrednih kupaca, a među vinarijama iz središnje Istre odmah u početku krize svojim objavama o mogućnosti on-line narudžbe i neposredne dostave najaktivnija je bila mala vinarija In Sylvis iz Svetog Petra u Šumi koju vode mladi supružnici Lara i Marko Zgrablić. U početku su nudili isporuku svojih vina s popustom, za naručeni karton od šest boca jedna je bila besplatna, a kako se približavao Uskrs, dogovorili su se s još nekoliko proizvođača suhomesnatih proizvoda, sira, rakija i povrća iz šire okolice, na potezu od Pazina do Žminja, i složili prigodne zajedničke uskrsne pakete, također s mogućnošću on-line narudžbe i neposredne dostave.

Odjek nije bio velik, ali ga je ipak bilo: prodali su desetak takvih uskrsnih paketa, ali su i nakon Uskrsa ostali aktivni u on-line ponudi svojih vina, i na taj način su kroz sve dosadašnje tjedne korona-krize ipak uspjeli prodati četrdesetak kartona vina. No dogodilo se nešto još ljepše, kaže nam Marko Zgrablić, domaći ljudi, Supetarci, koji su poput svih drugih naših ljudi najpodozriviji prema nečemu što dolazi iz njihove vlastite sredine, i koji su dosad rijetko ili nimalo kupovali vina supetarske vinarije In Sylvis, sada su se u mnogo većoj mjeri okrenuli vinariji iz susjedstva i sve češće dolaziti neposredno u vinariju kupovati vino za potrošnju u svojim kućanstvima.

- Inače smo naša vina plasirali isključivo u ugostiteljstvo, a godišnji val prodaje počinjao bi baš u ovo vrijeme, oko prvog svibnja. Takva prodaja je međutim potpuno stala i stoga nam je izuzetno drago da su nas naši sumještani počeli 'otkrivati' i poklonili povjerenje našim vinima, kaže nam Marko Zgrablić.

Propustili festivale i smotre

Kao maloj vinariji koja tek kreće u afirmaciju svoga ugleda i svoje kvalitete, korona-kriza nanijela je prilično velike štete: zbog ograničenja kretanja i prodaje i zbog zabrane javnih manifestacija ove se godine In Sylvis neće pojaviti na nizu događanja na koja su Lara i Marko Zgrablić itekako računali, od porečke Vinistre i smotre vina u Gračišću, do vinskih festivala u Dubrovniku i Zadru, a propustili su ili će propustiti i otkazane sajmove kobasica u Svetom Petru u Šumi te Dane otvorenih vrata vinskih podruma, a još će vidjeti hoće li biti mogući nastupi na festivalu pašte u Žminju, sajmu pršuta u Tinjanu, srednjovjekovnom festivalu u Savičenti i drugim sličnim događanjima, ako i njih kroz ljeto i jesen uopće bude.

U vremenima prije krize znalo se dogoditi da im se turisti, koji su kod njih kušali i kupili njihova vina dok su boravili na odmoru u Istri, po povratku kući javljaju sa željom da naruče još, tako da su iskustvo slanja vina kupcima putem profesionalnih dostavnih službi imali i odranije. Slali su svoja vina čak i u Njemačku, pa im nije bio problem organizirati isporuku i u vrijeme korona-krize, iako su naravno razmjeri takve prodaje zanemarivi u odnosu na normalne uvjete, odnosno dosežu jedva 10 posto uobičajenog plasmana. Zanimljivo je da kupci koji naručuju dostavu vina, a za takvu prodaju minimalna količina je karton, odnosno šest boca, najčešće naručuju miks svega što vinarija In Sylvis proizvodi, a zasad je to pet etiketa: svježa malvazija iz berbe 2019., odležana malvazija Arbor iz 2017., odležani teran Arbor iz 2017., poluslatki rose od terana Florens iz berbe 2019., te slatka passito malvazija iz berbe 2016. godine. Do prije nekoliko mjeseci imali su u ponudi i rose pjenušac od terana Tempora Anni, ali su ga rasprodali.

Korona poremetila planove

Osim prodaje vina korona-kriza je vinariji In Sylvis poremetila i razvojne planove. Povrh 1,3 hektara već postojećeg vinograda, ovog su proljeća planirali zasaditi još hektar, i to malvazijom, teranom, merlotom i cabernet sauvignonom. Potonje dvije crne sorte sastavni su dio njihovih planova o novim proizvodima, prvenstveno crnoj kupaži kojom bi lijepo zaokružili svoju vinsku paletu. U izgradnji im je i kušaonica vina, što je također investicija koja se treba opravdati prodajom vina i turistima koji bi dolazili na vinske probe, čega zasad još ne može biti.

Usprkos objektivnim nedaćama koje je korona-kriza zadala svima, pa tako i njima, Lara i Marko Zgrablić u svom vinskom podrumu s veseljem rade kao da će kriza vrlo brzo proći i sve se uskoro vratiti na staro, a veliko zadovoljstvo im je razvijanje novog godišta njihove slatke desertne passito malvazije. Naime, prvi i jedini put takvu su malvaziju napravili iz berbe 2016. godine, sljedeće dvije su za taj proizvod preskočene, a kako su mnogi kušači taj njihov prvi pokušaj passito vina pohvalili kao izuzetno uspješan, prionuli su ga ponoviti s berbom iz 2019. godine. Proizvodnja passito vina složena je i vrlo zahtjevna, a počinje već u berbi. Grožđe za slatku malvaziju pobrano je u istom terminu kada i grožđe za običnu malvaziju, krajem rujna, ali je posebna grupa berača bila angažirana za branje isključivo "rehuljastih" odnosno rastresitih grozdova u posebne manje kašete. "U takvim je grozdovima povoljnije zdravstveno stanje grožđa jer bobice ne pritišću jedna drugu kao u zbijenijim grozdovima te ih više ostaje cijelo i zdravo", tumači Marko Zgrablić. Nakon berbe ti se grozdovi slažu na podlogu od slame u drvene kašete, i u posebno provjetravanoj prostoriji suše se, uz povremeno okretanje grozdova, sve do kraja veljače.

Mukotrpan proces rada

Početna količina od 1.150 kilograma svježe malvazije je nakon petomjesečnog sušenja spala na svega 500 kilograma, od čega je dobiveno 200 litara mošta. Prije muljanja trebalo je za dalju preradu izdvojiti samo zdrave bobice, odvojiti ih od slame i peteljki, a kako je dobiveni mošt bio pregust za pretakanje pumpom, moralo ga se ručko prelijevati u bačvu. Nakon 15 dana maceracije masulj je isprešan, i tih 200 litara mošta je vraćeno u bačvu te je krajem ožujka počela fermentacija koja još uvijek traje. Marko Zgrablić očekuje da će fermentacija potrajati ukupno dva mjeseca te da će stati kada alkohol u budućoj slatkoj malvaziji dosegne 15 posto. Nakon fermentacije slijedi proces taloženja, koji će također dulje potrajati zbog gustoće takvoga vina, zatim slijedi pretok i spremanje vina na sazrijevanje.

Za punjenje u boce ova će slatka malvazija biti spremna tek 2022. godine! Ako je suditi po prvoj eksperimentalnoj seriji slatke malvazije In Sylvis iz berbe 2016. godine, a koja je po alkoholu i drugim parametra nešto blaža nego što bi trebala biti ona nove, prvi passito iz Svetog Petra u Šumi obilovat će aromama meda, konjaka, oraha, friško oguljenih badema, a dosadašnji kupci i kušači ovog vina, prenosi nam Marko Zgrablić, kažu da najbolje prija uz torte, pa čak i uz one svadbene. Šteta što će njome biti napunjeno svega 450 boca zapremine 0,375 litara, jer je riječ o doista izuzetnom vinu za koje će se sigurno još čuti.

Lijepa iskustva u kontaktu s kupcima kojima u ovo krizno doba svoja vina šalju u njihove domove ili ih dočekuju na pragu svoje vinarije ohrabruju Laru i Marka Zgrablića u nakani da s praksom on-line narudžbi i kućnih dostava nastave i kada kriza prođe.

Povezane vijesti

• Neće s istarskim teranom nestati slovenski - OLIVER ARMAN: LJUDI PIJU VINO, NE PIJU ZEMLJU
• Vinarija San Mauro plasirala je novo crno vino s momjanskih brežuljaka. Etiketa sa zaštitnim znakom imanja PRIČA POSEBNU PRIČU
• NAJLJEPŠA VINSKA HERITAGE PRIČA ISTRE: Vinarija Kabola obilježava 130 godina postojanja