(Arhiva Glasa Istre)
Uzorci DNK pokazali su da u Hrvatskoj nema križanja vukova i pasa - pokazalo je prikupljanje uzoraka DNK kojeg u sklopu projekta "LIFE WILD WOLF - Konkretne akcije za očuvanje vukova divljima u antropogenim krajobrazima Europe" provode Hrvatski lovački savez i Veterinarski fakultet.
"Provedeno je opsežno prikupljanje uzoraka DNK kako bi se utvrdila prisutnost križanaca vukova i pasa. U 300 prikupljenih i analiziranih uzoraka nisu otkriveni križanci prve generacije vuka i psa, kao ni životinje koje bi bile ishod križanja vukova i križanaca", priopćili su u četvrtak iz Hrvatskog lovačkog saveza koji sa zagrebačkim Veterinarskim fakultetom provodi opsežno prikupljanje uzoraka DNK u sklopu projekta LIFE WILD WOLF.
Navode da su na temelju 225 uzoraka kvalitetnih za prepoznavanje vrsta i pojedinih jedinki detektirana 182 uzorka s vučjim genom, a ukupno je prepoznato 85 genetički različitih jedinki vukova.
Napominju da se taj broj ne odnosi na veličinu populacije vuka u Hrvatskoj, već je rezultat prikupljenih uzoraka DNK, jer je za potpuniju sliku brojnosti vukova potrebno prikupiti tri puta više uzoraka.
Analiza je dokazala i prisutnost uzoraka čagljeva, lisica i pasa koji borave na istom području kao i vukovi. Najviše prikupljenih uzoraka bilo je s područja Gorskog kotara, Žumberka i Splitsko-dalmatinske županije na koju je posebno stavljen naglasak zbog povijesnih događaja križanja vukova i pasa.
"Projekt prikupljanja uzoraka trajao je od rujna 2023., a u akciju su bili uključeni lovci, djelatnici zaštićenih područja i zainteresirani dionici, kao što su planinari. Naime, uključivanje lokalne zajednice, posebno iskusnih ljudi, u praćenje te velike zvijeri ključno je za postizanje što boljih rezultata i njihovo informiranje o stanju vrste. Danas u Hrvatskoj postoji mreža Tragača koja se i dalje razvija, a omogućit će spoznaje s terena na temelju kojih je moguće donijeti bolje odluke za upravljanje populacijom vuka", navode iz Hrvatskog lovačkog saveza.
Projekt "LIFE WILD WOLF - Konkretne akcije za očuvanje vukova divljima u antropogenim krajobrazima Europe" provodi se i u Njemačkoj, Švedskoj, Češkoj, Sloveniji, Italiji, Grčkoj i Portugalu, na područjima rasprostranjenosti sedam populacija vukova, u kojima se vukovi šire i/ili opstaju u naseljenim područjima.
Tim petogodišnjim projektom želi se postići uravnoteženo dugoročno očuvanje vukova i upravljanje potencijalno kritičnim situacijama koje se javljaju u krajolicima Europe u kojima dominiraju ljudi. Glavni cilj projekta je poboljšati uvjete suživota vukova i ljudi u blizini naseljenih područja, bez gubitka ekološke uloge i kulturnog identiteta divljih vukova te lokalnih zajednica.