U Centru za manifestaciju i kulturu u Novigradu ovu srijedu je nastavljen, prošle godine započet, ciklus razgovora sa profesorom Koradom Korlevićem koji je svaku zadnju srijedu u mjesecu vodio interaktivan razgovor sa publikom pod nazivom "Srijedom sa Koradom". Prije samog razgovora publika ima mogućnost slanja pitanja, putem društvenih mreža ili na mail adresu CMIK-a, koja kasnije moderator postavlja gostu.

Aktualna tema

U dobro ispunjenoj dvorani novigradskog kina, tako su i ovaj put u svoje fotelje na pozornici sjeli gost prof. Korado Korlević i ravnatelj CMIK-a Kristijan Nemet kao moderator razgovora. Svjetla su se prigušila, publika se umirila i konverzacija je mogla početi.

Nakon kurtoaznog šaljivog uvoda uslijedilo je i prvo pitanje moderatora.

Tema umjetne inteligencije s kojom smo se već bavili i dalje je aktualna, kakve su novosti?

- Radi se o razvoju koji ide eksponencijalnom brzinom, onom što se dogodilo u zadnjih par mjeseci prije je trebalo nekoliko godinama. Mi još nemamo UI, mi imamo ekspertni sustav koji raste strašnom brzinom. Kod ljudi se javlja strah da će im strojevi uzeti posao, ali to nije točno. Strojevi mogu preuzeti samo onaj dosadni dio posla, kreativni dio i dalje ostaje nama. Mlađe generacije ne trebaju gledati na UI sa strahopoštovanjem nego je jednostavno uzeti kao alat koji će pridonijeti efikasnosti. Strahopoštovanje ćemo morati pokazati kad se kod UI pojavi samosvijest i kad ta mreža kaže "mislim, dakle jesam" onda nećemo imati "deus ex machina", nego "deus machina", dakle stroj će postati Bog. No, mi to nećemo nikad saznati, jer kad se pojavi ta samosvijest UI nama to neće reći. Strah od smrti, najveći je strah samosvjesnog bića, a UI zna da je prekidač kod nas i da je možemo isključiti, zato će sustav skrivati svoju svjesnost od nas. S druge strane ako vidimo kako se ljudi kao svjesna bića ponašaju destruktivno, izazivaju ratove, uz podatak da je od 1973. godine ljudska inteligencija sve manja, imamo totalni pad demokracije i odlazak prema totalitarizmu. Kad bi danas stavili na jednu stranu svu tu političku inteligenciju koja upravlja svijetom i UI, postavlja se pitanje što bi na toj vagi bilo bolje za nas, kaže znanstvenik.

Prestiž i ekologija

Uz kratak prolazak astroloških tema i novosti vezanih uz to područje nastavilo se sa pitanjima pristiglim putem društvenih medija, a koja su se najviše odnosila na ekologiju.

Što mislite o elektroničkim automobilima, konkretno o Tesli?

- Sve je uvijek stvar prestiža, a onda i stvar ekologije. Da li je auto, koji za tri sekunde postiže brzinu od 100 km/h ekološki auto, jer za postići takvo nešto treba se proizvesti energija. Auto je električni samo zato što se puni na struju, to nije zelena energija jer on ako ima 100 kW, zagađuje kao da ima 100 kW. Pitanje je kako smo mi proizveli tu energiju, odnosno struju koju on koristi, pomoću ugljena u Plominu, lignita u Obrenovcu ili na hidroelektrani Peruća. Ekološki auto bi bio neki mali Fiat 500 koji ide do 100 km/h, dometa stotinjak kilometara, a Tesla i slični auti su samo stvar prestiža, a ne ekologije, kazao je Korlević, da bi potom uslijedilo još jedno ekološko pitanje.

"Bi bilo moguće realizirati grijanje vode putem asfalta, dakle instalirati cijevi ispod asfalta i tijekom ljetnih vrućina tom toplinom grijati vodu?", pitao je netko iz publike.

- Puno bolje za to je more. Kad bi postavili mrežne cijevi kroz koje bi kolala morska voda, mi bi mogli uzimati toplinu iz mora i riješiti grijanje većeg dijela grada za desetinu sadašnjih troškova. Pomoću invertera, odnosno dizalica topline energija se lako prebacuje s jednog mjesta na drugo. More je kroz cijelu godinu između 15 i 25 stupnjeva topline, dok je asfalt vruć samo u ljetnim mjesecima kad nam je toplina najmanje potrebna. Međutim problem sa morem je zakonska regulativa i pomorsko dobro koje ne dozvoljavaju te projekte premda nema lošeg utjecaja na okoliš, naprotiv moglo bi se hlađenjem takvih sustava povećati apsorpcija kisika iz zraka u moru. Ne bi više bilo cvjetanja mora i mrtvih zona, a spriječilo bi se i zagrijavanje mora koje danas imamo. Postoje mnoga blatišta uz našu obalu koja bi bila idealna za takve projekte, kad bi ih zakon dozvolio, odgovorio je Korado Korlević.

Svjest o fikciji

Na pitanje koje je uslijedilo, o tome kako je religiozan znanstvenik običan oksimoron naročito u prirodnim znanostima, pa onda kako takav znanstvenik može pomiriti dogmu i sumnju, Korlević je odgovorio da ponekad možemo napraviti tu podjelu u glavi i isključiti racionalni dio uma i onda je moguće sve.

- Na primjer kad gledate nekakav film sa zmajevima vi ste svjesni fikcije, ali je zanemarujete da bi ste mogli uživati u priči. Katolička crkva je tu razliku pomirila s tim što kaže da Bibliju treba interpretirati, a ne čitati onako kako piše, smatra Korlević.

Sljedeća "Srijeda sa Korado," je 27. ožujka, a ravnatelj Kristijan Nemet je još jednom pozvao sve da do tada smisle nova pitanja i pošalju ih putem društvenih medija na adresu CMIK-a.

Povezane vijesti

• PREDAVANJE O SVJETLOSNOM ZAGAĐENJU: Korado Korlević u fažanskom MMC-u
• DANAS NA FET-u: Predavanje Korada Korlevića
• Prof. KORADO KORLEVIĆ: Ako se želimo razvijati, mediji moraju imati dobre priče o znanosti i tehnologiji