Ilustracija (Unsplash)
Niz svakodnevnih pića predstavlja rizik za zdravlje te iako neke smatramo zdravima i boljom opcijom od gaziranih, radi se zapravo o varijantama koje bismo trebali konzumirati što manje, prenosi N1.
Neki ih smatraju dobrodošlima uoči treniranja, no ova pića mogu povećati tlak i nivo stresa, veli nutricionistica Kylie Ivanir. Osim toga, mogu ometati san, jer imaju velike količine kofeina i drugih stimulansa, pišu 24sata.
"Druge nuspojave viška stimulansa koji se nalaze u pićima prije vježbanja i energetskim pićima su glavobolje i mučnina", navela je Ivanir.
Uz to, imaju i umjetna sladila te okuse koji mogu negativno utjecati na zdravlje crijeva i mozga.
Možda su ukusni, ali ljudi koji vole ova pića trebali bi razmisliti što piju jer prosječni slatki koktel ne sadrži samo alkohol već i fruktozni sirup. Nijedan od ovih sastojaka nije dobar za jetru.
Jetra je iznimno važan organ jer obrađuje tekućine koje prolaze kroz tijelo. To kompromitira sposobnost jetre da filtrira toksine i sprječava njezinu pretvorbu fruktoze u glukozu.
Kao posljedica toga, ne možemo se detoksicirati, a višak fruktoze pohranjujemo kao mast. To zatim može uzrokovati porast triglicerida, štetnog lipida u krvi, koji je jedan od uzroka masne jetre.
Gazirana, slatka i slatka bezalkoholna pića iznimno su popularna u cijelom svijetu, ali dobro je poznato da njihovo pretjerano ispijanje nije dobro za naš organizam. Prosječna boca bezalkoholnog pića sadrži 60 grama šećera.
Preporučljivo je da ljudi smanje količinu šećera u svojoj prehrani. Idealna ravnoteža je da šećer čini 10% vašeg dnevnog unosa kalorija, kaže nutricionistica Amy Gorin.
Alternativa zašećerenim gaziranim pićima je gazirana voda, uz limun ili naranču.
"Ledeni čaj sadrži jednako šećera kao gazirana pića. Postoji veza, rekla je, između onih koji piju velike količine ledenog čaja i onih koji razviju dijabetes tipa 2", izjavio je američki nutricionist Jinan Banni.
Stručnjaci kažu da je uobičajeno za tvrtke koje proizvode pića dodavati u sok razne aditive te time piće dobiva samo dodatne prazne kalorije.
Umjetni zaslađivači poput aspartama i sukraloze loši su za mikrobiom i zdravlje naših crijeva.
"Loši su za naše cjelokupno zdravlje budući da crijeva igraju ključnu ulogu u mnogim tjelesnim sustavima kao što su imunitet, hormoni, proizvodnja serotonina i apsorpcija hranjivih tvari", izjavila je nutricionistica.
Agavin sirup je zaslađivač napravljen od soka biljke agave. Zamjena za šećer posljednjih je godina postala sve popularnija zahvaljujući svojim navodnim zdravstvenim prednostima u usporedbi s medom i šećerom. Međutim, prema Kylie, radi se o visokofruktoznom kukuruznom sirupu koji se maskira kao zdravi alternativni zaslađivač.
Proizvodi od agave koji se prodaju u supermarketima obično sadrže 80 do 90% fruktoze. Obično jetra pretvara fruktozu u glukozu, ali preveliki unos znači da se ona pretvara u mast. Ovaj višak masnoće, kaže Kyle, vidjet će se na trbuhu.
Možda su sve popularniji, ali frapei su puni šećera i masnoće.
To su, ističe Kylie, kombinacija šećera iz sirupa i zasićenih masti koji obično dolaze iz vrhnja.
Unatoč tome što su ukusni, mast i šećer dovode do nakupljanja viška masti zbog porasta hormona inzulina. Također mogu dovesti do metaboličkog sindroma i inzulinske rezistencije.
Ledene ili smrznute kave s mlijekom sadrže slične količine šećera kao ona gazirana.
Zaslađeni napici od kave identificirani su kao stavka u prehrani koja daje značajan doprinos unosu dodanog šećera, piše msn.