U povodu Dana roda koji se obilježava 24. kolovoza, Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije ukazala je na važnost tih lijepih i korisnih ptica koje su simbol očuvanih prirodnih staništa i tradicionalnih krajolika te zdravog života.

Bijela roda je, napominju simbol očuvanih prirodnih staništa i tradicionalnih krajolika, zdravog života, tla, vode i čistog okoliša, stoga su briga i očuvanje ove vrste od izuzetno velikog značaja.

Rasprostranjena je u Europi, zapadnoj i središnjoj Aziji te sjevernoj i južnoj Africi, a od oko 250 tisuća parova na svijetu, velika većina gnijezdi se u Europi.

U Hrvatskoj se gnijezdi između 1100 i 1300 parova

U Hrvatskoj se gnijezdi između 1100 o 1300 parova od čega gotovo 900 parova u slivnom području rijeke Save. Borave na otvorenim, vlažnim i suhim travnjacima te poljodjelskim površinama, često uz rijeke, a gnijezde se u naseljima, na zgradama i stupovima.

Jesenska selidba počinje u kolovozu, mladunci uglavnom napuštaju gnjezdilišta prije odraslih. Roditelji ostaju duže jer ih roditeljstvo iscrpi te trebaju nekoliko dodatnih dana da se oporave i popune energetske zalihe.

Okupljaju se na otvorenim staništima poput livada, pašnjaka i oranica te se veličina jata postupno povećava. Sele gotovo isključivo tijekom dana, a na svom putu što je više moguće koriste način leta koji se naziva jedrenje.

Uz pomoć toplih struja gotovo bez zamaha prevladavaju velike udaljenosti

Prilikom tog načina leta, hvataju tople struje koje isijavaju iz zagrijanog tla ili kamena te uz potpuno raširena krila, gotovo bez zamaha mogu prevaliti velike udaljenosti.

Naše rode uglavnom prvo slijede rijeku Savu, a zatim Dunav sve do Crnog mora. Kada prijeđu u Afriku, glavni orijentir im je rijeka Nil.

Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije najavila je da će i ove godine u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sklopu projekta „Zaštita i očuvanje bijele rode” vlasnicima objekata na kojima se nalaze gnijezda bijelih roda isplatiti naknada u iznosu od 700 kuna po gnijezdu.

Do sada je isplaćeno preko 600 tisuća kuna za popravak i zamjenu krovišta zbog šteta koju gnijezda čine svojom težinom i rode gniježđenjem.

Ostanak bijele rode uvelike ovisi i o našem načinu života na selu, poručuje Zeleni prsten, poručujući građanima da čuvaju rode koje su vrlo korisne jer na ekološki način, besplatno, uništavaju ogroman broj glodavaca.

Povezane vijesti

• Jarmina: Obilježena 29. obljetnica pogibije pripadnika "Roda"
• Zagreb: Više stotina prosvjednika traže da se prekid trudnoće zajamči i u praksi (1)
• Međunarodni dan bijele rode - opada im broj, treba ih zaštititi