ALMANAH/KALENDAR
JURINA I FRANINA" ZA 2020. / O najmlađem mjestu u Istri, legendi o vampiru, bludnoj Puli i sjećanju na Arena Express
Slaven Bertoša intervjuirao je svog oca Miroslava, što je rezultiralo vrlo zanimljivim dijalogom dvojice povjesničara o raznim temama
Nedavno je objavljen almanah/kalendar "Jurina i Franina" za 2020. godinu pod uredničkom palicom književnika i publicista Drage Orlića.
Unutar korica, koje krasi fotografija Zarečkog krova koju je snimio Vladimir Bugarin, čitatelje kalendara dočekuje niz zanimljivih članaka o istarskoj kulturi, povijesti, tradiciji, obljetnicama i značajnim ličnostima. Obilježava ga veliki broj tema iz pera brojnih suradnika; od povijesnih do onih iz kulture, umjetnosti i aktualnosti, te priča. Slaven Bertoša je primjerice intervjuirao svog oca Miroslava, što je rezultiralo vrlo zanimljivim dijalogom dvojice povjesničara o raznim temama.
Tradicija jednoga kraja
Kalendar "Jurina i Franina" označava tradiciju jednoga kraja i načina življenja, a posebno su bile trnovite zadnje dvije godine. Nakon što je 2018. godine Izdavačko poduzeće Reprezent iz Račica kod Buzeta prestalo s radom, ovaj je godišnjak, koji je zadnjih gotovo 18 godina uređivao novinar i književnik Miroslav Sinčić, ostao bez nakladnika.
- Iako je bilo govora da neće više izlaziti, da ga nema tko napraviti, odlučio sam krenuti u tu avanturu te, da bi se održao kontinuitet izlaska ovoga godišnjaka, s poduzećem Errata Corrige počeo okupljati tim autora, kazao je Drago Orlić.
Godišnjak je pokrenut prije 98 godina, 1922. za 1923. godinu. Potom nije izlazio od 1929. do 1952., kada je ponovno pokrenut kao godišnjak i tako je izlazio do 1991. Zatim počinje izlaziti revija "Jurina i Franina", a od 2001. do dan-danas je ponovno godišnjak.
Sunčica Mustač posvetila je svoj osvrt "Kamenim skulpturama u Istri", a budući da je ova godina posvećena Matiji Vlačiću, labinski publicist Marijan Milevoj autor je osvrta "Matija Vlačić naš protestant", u kojem predstavlja stvaralački put ovoga velikana.
Dr. Ivica Fedel osvrnuo se na razne etape gradnje nove bolnice, dok o Boži Milanoviću – svećeniku, domoljubu i političaru piše naš novinar Mirjan Rimanić. Akademik Josip Bratulić lani je napunio 80 godina, a o njemu u osvrtu "Bepesina" sugestivno i lirski piše književnik Boris Domagoj Biletić.
Drago Orlić svoj je osvrt posvetio Bernardu Parentinu, a Silvana Fable piše o "Neumornim roniocima Rapca uvijek u akcijama". Vedran Dukovski pozabavio se krijumčarenjem u Istri, a Marijan Milevoj osvrće se na Potpićan kao najmlađe mjesto u Istri. Marko Jelenić analizira prelijepe freske šarenog majstora, a Vlado Mandić tematizira o djevojci s galebom koja je ikona i simbol Opatije.
Prvi omladinski list
Magda Rimanić prikazala je "Naprijed" prvi omladinski list u Istri, u doba od 1910.-1914., koji je donosio pjesme, kritike, realističke i socijalne pripovijetke, osvrte i razne književne priloge. Legendom o vampiru Juri Grandu pozabavio se novinar i publicist Davor Šišović, a o uspjesima nevjerojatne maratonke Đurđice Orepić piše pak Sniježana Matejčić. Brinje, smrekva, smrikva, klek, smrička, smika, sve je to borovnica, rasprostranjena najviše na obroncima Učke i Ćićarije, veli Ivona Orlić pišući o napitku, a za taj napitak veli "trpko piće od smrikve, riže dok ga piješ".
Marijan Milevoj veli pak za Quintina Bassanija da je to prvi poratni akademski slikar Labina, svojevrsni ambasador Istre i Istrana u Zagrebu, pišući o važnosti toga umjetnika. Davor Šišović ističe da je u ovome stoljeću Istra ušla u fokus književnih interesa brojnih autora, domaćih i inozemnih, kao poprište radnje ili kao prevladavajuća tema mnogih romana i kratkih priča, navodeći pri tome neke od najzanimljivijih priča nastalih u i o Istri.
Ivan Molek donosi zanimljiv osvrt o Tatjani Gromača, a Josip Orbanić donosi "Sjećanje na kultni vlak Arena Express". Anton Percan osvrnuo se na brodogradilište u Puli kroz povijest, govoreći o brodovima iz vremena Histra do propasti Uljanika.
"Nestao je Uljanik, grad unutar grada, mjesto gdje se radilo i učilo, simbol grada s kojim su se identificirale generacije Puljana. Tek, na Uljanikovom otoku, poput lumina nad mehaničkim srcem grada koje je prestalo kucati, Svjetleći divovi još uvijek svijetle".
Darko Dukovski istaknuo je pak da je nekada Pula bila bludnija negoli danas, u nastavku svojih istraživanja o spolnosti kroz povijest.
Kao što je vidljivo, ne nedostaju niti tekstovi o poznatim povijesnim ličnostima, poput onih o Matiji Vlačiću Iliriku, Boži Milanoviću, Bernardu Parentinu, ali i slikaru Quintinu Bassaniju ili pak triatlonki Đurđici Orepić.
Kao i svake godine, u kalendaru je uvelike zastupljena i baština, i to vrlo raznoliko, uz pregršt tema o raznim aspektima arhitekture, kulture i fortifikacije, pulskih tvrđava, priloga o freskama, tradicijskoj glazbi i prehrani. Uz povijest i tradiciju, ne nedostaju ni teme i aktualnosti iz društvenog života, a ima tu i sadržaja posvećenih istarskom turizmu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
