JURINA I FRANINA: Novi urednik, novi izdavač te brojne raznolike teme

Naslovnica ovogodišnje "Jurine i Franine"

Netom je iz tiska izašao novi godišnjak "Jurina i Franina". Ovaj stoti svezak popularnog istarskog kalendara, popularnog štiva, ima novoga urednika, Vladu Mandića, i novog nakladnika, porečku tvrtku 5 do12 Vladimira Bugarina. Bugarin je preuzeo nakladništvo nakon što nas je zauvijek napustio nezaboravni Drago Orlić, koji je putem svoje tvrtke Errata corrige izdavao ovaj godišnjak zadnjih godina.

Uspomena na Dragu Orlića

Orlić je pak uredničku i nakladničku palicu preuzeo od Miroslava Sinčića, koji je sa svojom buzetskom tvrtkom Reprezent uredio godišta od 2001. do 2018. godine, da bi Orlić i njegova tvrtka Errata corrige uredili i izdali tri sveska, za godinu 2019., 2020. i 2021.

U uvodu ovogodišnjeg godišnjaka Goran Prodan, dugogodišnji Orlićev suradnik piše kako je Orlić tijekom ljeta 2018., kada je "Jurina i Franina" ostao bez izdavača, rekao "ne moremo puštiti da se 'Jurina i Franina' zatare. To je naš ponos, naše bogatstvo". Tada je, kako je napisao Prodan, Orlić rekao da će objaviti ovaj godišnjak, makar na šapirografu. U kratkom vremenu uspjeli su animirati brojne suradnike i godišnjak je ugledao svjetlo dana.

U ovome broju godišnjak donosi mnoštvo zanimljivih priloga. Vlado Mandić piše o istarskim voltama, Elio Velan o Baloti koji je vječan, a Denis Kontošić osvrće se na djelovanje Petra Stankovića kao praoca permakulture. Grbovi s pazinskog kaštela i njihova priča tema su Mirjana Rimanića, Slaven Brajković piše o Koversadi na sasvim poseban način, a Zvjezdan Strahinja o Fažani u doba kada je bila zabranjena za strane turiste.

Unije su literarna preokupacija Vesne Fabris, Davor Mandić analizira temu o Istranima na Golom otoku, a Josip Fabris donosi lindarske teme. Da su Lubenice najmanji grad na svijetu navodi Slaven Bertoša, a teme o tramvajima preokupacija su Jasenka Zekića.

Od skulptura na Vangi do kupališta Stoja

O Marčelu Brajnoviću piše Aldo Pokrajac, a skulpture na otoku Vanga tema su analize Antona Percana. Daniel Načinović pak donosi nove zagonetke po labinjonski, Sandra Zrinić Terlević piše o revitalizaciji pruge Rovinj-Kanfanar, tu su i stihovi Borisa Domagoja Biletića, a Budimir Žižović autor je teksta "Opasna i draga morska lisica". Barbara Ban lirski se osvrće na kupalište Stoja.

To je samo mali dio priloga na više od 220 stranica iz pera raznih autora.

Istarski kalendar Jurina i Franina s prekidima izlazi od 1922. godine. Prvo razdoblje zaključeno je sedmim sveskom za 1929., kada su talijanske vlasti zabranile hrvatski tisak i izdavačku djelatnost. Obnovljen je tek 1952. godine. Drugo razdoblje zaključeno je 1991., prestaje izlaziti kao godišnjak te postaje časopis za istarsko domaćinstvo.