(Foto: arhiva Novi list)
Plodovi su krupniji od plodova maline, a njihov okus nevjerojatno podsjeća na jagodu i blaži je od okusa maline.
Čuo sam za novu vrstu bobičastog voća koje se zove yamlina, križanac između jagode i maline. Zanima me kako se uzgaja i koje još neobično bobičasto voće mogu nabaviti i posaditi kod nas, pita naš čitatelj iz Čabra.
Jagoda-malina odnosno yamlina je križanac jagode i maline. Porijeklom je iz Japana, a stekla je mnogo pristaša i u Europi. Yamlina raste u obliku grma koji može doseći visinu do 1 m i širinu do 0,6 m. Grane ovog grma su blago povijene, a u proljeće novi izboji ponovno rastu iz tla. Grm cvjeta jednostavnim cvjetovima bijele boje, otpornima na mraz.
Plodovi izgledom podsjećaju na jagode i maline, veliki su, a boja im je jarko crvena. Yamlina je otporna na većinu bolesti, a odlično podnosi i vrlo niske temperature, do – 30 °C, pa je idealna i za vaš, čabarski kraj.
Yamlina rađa početkom srpnja. Ova sorta je samooplodna. Plodovi su krupniji od plodova maline, a njihov okus nevjerojatno podsjeća na jagodu i blaži je od okusa maline. Grm je trajnica, kao i ostale sorte malina. Kako raste uvis, treba mu potporanj. Grm je listopadni, pa u jesen gubi lisnu masu i suši se do tla, a na proljeće kreće s vegetacijom nanovo. Plodove daje na jednogodišnjim izbojima.
Osim borovnice, sibirske borovnice, drijena, brusnice, maline, jagode, kupine, ribiza i ogrozda, kod nas možete nabaviti i neke rjeđe vrste, kao što su ayberry i boysenberry, križanci kupine i maline. Ovi hibridi imaju krupne plodove, vrlo su nezahtjevni za uzgoj, a najvažnije im je da imaju dobro drenirano tlo.
Josta je križanac crnog ribiza i ogrozda. Raste na osunčanom i polusjenovitom mjestu, u obliku grma visokog do 1,5 m. Samooplodna je vrsta i dobro podnosi niske temperature, a plod dozrijeva u srpnju. Gotovo da nema bolesti i nametnika.
Goji grm je također nezahtjevna vrsta, osim što ga u vrijeme suše treba zalijevati. Naraste i do 2,5 m u visinu. Goji ima narančaste plodove koji jačaju imunološki sustav, snižavaju kolesterol, poboljšavaju memoriju i vid, štite jetru…
Schisandra naraste do 8 m u visinu. Karakterističnog je miješanog okusa i također vrlo dobar za zdravlje.
Merala je nezahtjevni listopadni grm, koji naraste od 4 do 6 m u visinu. Može uspijevati i na kiselim tlima. Sok se koristi kod bolesti živčanog sustava, povišenog krvnog tlaka i kolesterola, a štiti i jetru i bubrege.
Aronija se već više godina sadi i kod nas i također je vrlo korisna za zdravlje. Raste u obliku listopadnog grma koji uspijeva na različitim, pa i blago kiselim i siromašnim tlima, a naraste od 2 do 3 m u visinu te 2 m u širinu.
Može uspijevati i na zasjenjenim područjima. Pomaže kod šećerne bolesti, jača imunološki sustav i dobra je u sprječavanju srčanih i kardiovaskularnih bolesti. Obiluje vitaminima E, C, B2 i B6 te folnim kiselinama, a tijelo pročišćava od toksina te ublažava migrene.
Vučji trn je dvodomna biljka, pa se mora saditi i muška i ženska jedinka, a narastu od 2 do 4 m u visinu. Ne zahtijeva posebne uvjete za uzgoj, a može uspijevati i na šljunkovitim tlima.
Ulje ploda vučjeg trna djeluje protuupalno i antibakterijski. Koristi se za opekline i ožiljke. Osim toga sprječava nastanak krvnih ugrušaka, a na želučane tegobe djeluje umirujuće.