Istra bilježi rekorde, otoci se dobro drže, u srednjoj Dalmaciji su zadovoljni dolaskom turista, ali na jugu Hrvatske, u Dubrovniku, nisu zadovoljni. Podaci pokazuju da je u srpnju svega 35 do 40 posto turista u odnosu na rekordnu 2019. godinu, a ni nastavak sezone ne obećava mnogo. Podbacio je biser hrvatskog turizma, a razlog za to nije samo korona i nedovoljan broj čartera koji slijeću u Dubrovnik, već prije svega indolentnost turističkih radnika koji se nisu dovoljno pripremili za loša vremena.

Očito, vrijeme pretjerivanja sa cijenama je iza nas, na Mediteranu se vodi žestoki rat cijenama i hrvatski jug je preskup za ono što nudi. Za razliku od turističkih radnika Dubrovnika to su shvatili oni sa srednjeg Jadrana, pa su cijene od Šibenika do Zadra i Splita ipak umjerenije, pogotovo kada je riječ o privatnom smještaju. Tako su sve sobe i na dalmatinskim otocima bukirane i pune, a kako stoje stvari to bi moglo biti najmanje do kraja kolovoza. Privatni apartmani iznajmljuju se od 70 eura naviše, time da se za stotinjak eura može naći odličan smještaj za četiri osobe. Te su cijene i niže od onih na sjeveru, ali su zato apartmani popunjeni i ako sve bude u redu mnogi će zaraditi kao i prije dvije godine, što znači da bi sezona mogla biti bolja od najoptimističnijih očekivanja i prognoza.

Dubrovnik i okolica su, nažalost, druga priča. Kako je ove godine najviše gostiju koji dolaze automobilima čekaju ih nevjerojatno visoke cijene parkiranja i gotovo nemogući uvjeti da se vozilo ostavi na nekoliko dana. Naime, parkirališta koštaju kao najam apartmana na sjeveru i srednjoj Dalmaciji, a da se u Dubrovniku ostavi automobil na sat vremena košta i 50 kuna, ponegdje i 70. To je možda moglo proći u dobrim sezonama, ali je sada krajnje nelogično, jer odbija svakoga tko želi autom doći na ljetovanje. Tako skupo nije ni u najelitnijim europskim ljetovalištima, a osim toga mjesta za ostavljanje automobila je daleko premalo.

Ni dubrovački hoteli nisu se dobro pripremili za sezonu. Iako je svima jasno da nisu popunjeni nikome za sada ne pada na pamet smanjivati cijene koje su ionako previsoke. Noć u hotelu sa pet zvjezdica košta astronomskih 1.000 eura, gotovo da ispod 300 eura i nema smještaja u hotelu, što bi moglo proći u nekim boljim vremenima, ali nikako sada. Gosti koji dolaze automobilom nisu platežno sposobni plaćati tako skupi smještaj u hotelima od kojih mnogi i nisu zaslužili zvjezdice koje imaju, a problem je i nedostatak osoblja koje bi radilo u hotelima visoke kategorije.

Za razliku od mnogih mjesta Dubrovnik ima velike prednosti, prije svega što je kulturni centar hrvatskog juga, a Dubrovačke ljetne igre zaista su posebne i održavaju kvalitetu i u ovim teškim vremenima. Baš su Igre pokazale da se mogu organizirati i koncerti i kazališni spektakli a da se poštuju epidemiološke mjere. Isto tako Igre mogu biti adut grada i u vremenima krize, jer Dubrovnik sigurno ni u godinama koje dolaze neće biti prepun kao u stara vremena. Ali, mnogo toga se mora mijenjati, cijene u restoranima više ne mogu biti astronomske, a ponuda siromašna. Ni Venecija se više ne može prodavati kao prije, moraju se i najrazvikanija mjesta prilagoditi novim okolnostima, a to znači da se mnogo toga mora promijeniti u Dubrovniku da ljudi ponovo dobro žive od turizma.

Nije tako samo u Dubrovniku, već i na otocima poput Lopuda, gdje prehrambeni proizvodi u lokalnim dućanima koštaju i dva do tri puta više od uobičajenih cijena. Možda se tako moglo prije, ali se u godinama koje dolaze sigurno neće moći i gosti će birati druga mjesta i zaobilaziti hrvatski jug, bez obzira što će sljedeće sezone moći doći i Pelješkim mostom.

U Zadarskoj županiji, za razliku od Dubrovačke, stanje je mnogo bolje i turista je više nego što ih se očekivalo. Gužve su u Zadru velike, a brojke se brzo približavaju onima iz rekordnih godina. Turisti i troše mnogo više nego prošlo ljeto, voze se turističkim brodovima, odlaze na izlete. Bilo je nažalost primjera kršenja epidemioloških mjera, ali se sada mnogo više pazi da se ograniče okupljanja sa mnogo ljudi pa je i malo zaraženih posljednjih dana.

Split je proteklog vikenda izgledao kao u najboljim godinama, vladao je kolaps na cestama koje vode prema trajektima, čekalo se na odlazak na otoke, ali je sve ipak na kraju funkcioniralo dobro. Očekuje se da će tako biti i sljedećeg vikenda, a ne dođe li do problema sa koronom sezona bi se mogla protegnuti do rujna i kasnije. Činjenica da u Splitu nije učinjeno također ništa oko prometa, da je ljeto strašno i za Splićane i za sve koji dolaze i prolaze gradom, pa je za očekivati da će nova vlast zaista nešto učiniti da turistički Split omogući uslugu gostima kakvu zaslužuju.

Puni su i otoci, od Brača do Hvara i Visa, posebno hoteli. Ove godine ima i nekoliko novih, vrlo kvalitetnih hotela, a šampion je kao uvijek Bol na Braču. Vladaju velike gužve gdje je teško provoditi epidemiološke mjere, a svi se samo nadaju da se virus neće u dogledno vrijeme brzo proširiti i prekinuti sezonu. Splitski gradonačelnik Ivica Puljak protivi se zabranama i tvrdi da se mladi moraju zabavljati, čime se 'splitski model' očito razlikuje od istarskog, gdje su svi mnogo oprezniji.

Posljednjih je dana zabilježeno i niz vandalizama, od toga da su neki uništavali inventar kafića na Bačvicama, a nažalost i sve je više požara. Mnogi od turista se žale i na skupi prijevoz trajektima, na kojima sendvič ili sladoled koštaju kao u najluksuznijim pariškim hotelima, što je svakako nedozvoljeno.

Pun je i Hvar, mnogo je nautičara, a tamo bi se sezona mogla protegnuti do kasne jeseni.

Što se događa na Zrću znamo i nažalost može se i ove godine dogoditi da nas ta masovna okupljanja mladih koštaju prekidom sezone. Nitko ne zna što će biti poslije 15. kolovoza ako se zabilježi veći broj zaraženih, a mnogi turistički radnici, prije svega oni iz Istre, upozoravaju da se prekine sa noćnim partijanjem koje može uništiti sezonu u cijeloj Hrvatskoj. To što je trenutačno dobro ne garantira i mirni nastavak sezone, pa je sigurno važnije da se ograniče masovna okupljanja.

Ostaje Istra, najbolji primjer za kojim bi se trebala povesti sva turistička mjesta duž Jadrana. Ponuda je u Istri mnogo bolja i raznolikija i od srednje Dalmacije i juga, pogotovo otoka, a i veća je mogućnost da se nađe jeftiniji i povoljniji smještaj i restorani. Usluga je i dalje mnogo kvalitetnija u Istri u odnosu na druge turističke regije, iako i Istrijani imaju problem s odlaskom najkvalitetnijih kadrova u Austriju i Italiju. Odustajanje od sajmova i svega što dovodi do masovnog okupljanja ljudi dobra je odluka i trebali bi je, pogotovo sada, slijediti svi.

Hrvatskoj, očito, turizam je značajniji od gotovo svega. Na sreću ova je sezona već do sada uspješna, iako je preostalo još mnogo dana kada se može očekivati dolazak turista. Manje ih je iz dalekih destinacija, od Amerike do Kine, ali više iz Europe i iz država iz kojih dolaze tradicionalno naši gosti. Ali, ova sezona mora biti opomena da u budućnosti treba učiniti mnogo da se turistička ponuda obogati. More i sunce nisu dovoljni, to govorimo svakog ljeta, ali se malo čini da se usluge obogate. To se posebno odnosi na jug, gdje još uvijek vlada mentalitet da će novci doći sami od sebe. Ta su vremena prošla, a bit će još teže za sve one koji neće nuditi sve ono što suvremeni turist traži. A Dubrovnik, ako se ne trgne, mogao bi ostati na samom dnu, sa brojkama koje nikako nisu zadovoljavajuće za biser koji je uvijek bilježio rekorde.

Povezane vijesti

• BORIS MILETIĆ: Ne može od Istre do Dubrovnika sve biti ista regija. I prošla sezona bi bila bolja da nije bilo propusta s noćnim klubovima u Dalmaciji
• REZIME PRVOG PRAVOG TURISTIČKOG VIKENDA: Ogroman skok u odnosu na prošlu godinu, a Istra uvjerljivo najbolja
• NOVA KOČNICA: Stranci u Istri čekaju radnu dozvolu cijelu vječnost