Hrvatski turizam mora proći temeljitu transformaciju ukoliko želi opstati na međunarodnom turističkom tržištu, jer sadašnji model turizma nije više održiv. Nad turističkim sektorom nadvile dvije paradigme, prva, koja se odnosi na odnos rada, kapitala i uvjetno rečeno, politike, koji odnos je definitivno neodrživ, prvenstveno zbog visokog fiskusa kojem je izložen turistički sektor.

Druga paradigma, tiče se redefiniranja rezultata koje poslovni subjekti trebaju isporučivati vlasnicima, ali i zajednici. To nisu više samo financijski rezultati, već treba isporučiti zadovoljavajuće rezultate i kada je u pitanju utjecaj turizma na okoliš, saturaciju prostora, lokalnu zajednicu, klimatske promjene, pri čemu je posebno važno uspostaviti ravnotežu između zadovoljstva gostiju i stanovništva u turističkim destinacijama, rekao je dr.sc. Ivan Herak, bivši ministar turizma i aktualni član Uprave ACI d.d. za financije, korporativno pravo i ljudske resurse, najveće nautičke tvrtke na Mediteranu, u sklopu panela "Budućnost turizma: lokalni razvoj i održivost destinacija".

Problem radne snage

Kada je u pitanju održivost hrvatskog turizma, Herak je naglasio da moramo sagledavati više aspekata održivosti, te u navedenom kontekstu najvažnijom smatra ekonomsku održivost. Naglašava da je sadašnji ekonomski model turizma neodrživ, i u tom kontekstu posebno je naglasio potrebu da se redefinira fiskalna politika prema turizmu, naročito pitanje visine PDV-a koji je jedan od najviših u mediteranskom okruženju. Smatra da bez smanjenja fiskalnog pritiska na sektor neće biti moguće potaknuti nužan investicijski ciklus u turizmu, kao ni riješiti ili barem ublažiti problem deficita radne snage u sektoru. Herak je pri tom posebno ukazao na nekonkurentnost korporativnog hotelskog sektora.

Herak je naglasio i akutni problem održivosti tržišta radne snage, te smatra ne samo da će spomenuti problem biti vrlo teško riješiti, već i da će problem eskalirati iz godine u godinu, prvenstveno imamo li u vidu činjenicu da je Hrvatska nekonkurentna na međunarodnom tržištu radne snage. Otegotnim činjenicama u navedenom smislu Herak smatra i demografske i migracijske procese, starenje stanovništva u Hrvatskoj, rast volumena potražnje u nama konkurentskim turističkim destinacijama te napose sve veću potrebu za radnom snagu u turizmu u državama u okruženju, Italiji, Austriji i Njemačkoj.

(Snimio Milivoj Mijošek)

- Apostrofirao bih pitanje okolišne održivosti hrvatskog turizma, uz naglasak na veliku međuzavisnost turizma i okoliša, odnosno činjenicu da je s jedne strane očuvani okoliš jedan od najvećih aduta koji privlači turiste u Hrvatsku, dok je s druge strane masovni turizam jedna od najvećih prijetnji očuvanju okoliša. Činjenica da oko 90% turista dolazi u Hrvatsku osobnim automobilima, kao i činjenice da se 95% turističkog prometa odvija na obalnom dijelu Hrvatske, k tome i koncentrirano u najvećoj mjeri u tri ljetna mjeseca predstavlja veliku prijetnju konceptu okolišne održivosti.

Kada je u pitanju prostorna održivost, sve veća izloženost globalnoj turističkoj potražnji hrvatskom turističkom prostoru prijeti erozijom i obezvrjeđivanjem njegovih vrijednosti pa stoga smatram nužnim potrebu iznalaženja modela njegove zaštite i unaprjeđenja sukladno europskim vrijednostima i politikama održivog poslovnog razvoja turizma. Unatoč upravljačkim naporima javnih vlasti, stvari izmiču izvan kontrole, a paradigma hrvatskog turizma morat će počivati na specifičnim i prepoznatim osobitostima vlastitog prostora, u smislu da se turizam mora odmaknuti od koncepta globalističke ambijentalizacije i vratiti se u prostor autentičnih ambijenata u kojima će se sretati autentični ljudi i izvorna kultura. Pored fizičke saturacije prostora, valja upozoriti na sve veću prisutnost socio-kulturne i tržišne saturacije prostora koja se u stvarnosti sagledava kroz balans i suživot lokalnog stanovništva i turizma, rekao je dr.sc. Ivan Herak.

Na panelu su sudjelovali brojni turistički stručnjaci iz Istre, pa je tako Željko Kukurin, predsjednik Uprave "Valamar Rivijere", jedne od najuspješnijih turističkih kompanija u Hrvatskoj, istaknuo je da se nakon godina koje su bile pod utjecajem korona krize, u kojim okolnostima je Hrvatska bila u određenoj prednosti, tržište na Mediteranu stabiliziralo. Kukurin je istaknuo da su hrvatski hoteli zasigurno i dalje relevantni i konkurentni na turističkom tržištu, kao i da smo nakon ulaska u Schengen postali atraktivna destinacija građanima Europske unije, naglasivši pri tome da posebno raste interes istočnih zemalja (Češke, Poljske i Slovačke). Kukurin je naglasio da recentna istraživanja pokazuju da je primjerice Nijemcima glavni godišnji odmor postao nešto od čega se ne odustaje niti u krizi.

- Kada je u pitanju cjenovna politika, smatram da se u turizmu uvijek gleda na cijene, ali da konačan uspjeh ipak ovisi isključivo o naporima koje ulažemo u povećanje kvalitete, pa tako primjerice Valamar i sam ulaže u razvoj obiteljskog turizma visoke kvalitete ali i u održivost. U navedenom kontekstu, istaknuo bih da su cijene ove godine stabilizirane, nakon što su lani u hotelima rasle prosječno za oko 2%. Postoji više definicija održivog turizma, pri čemu se u Valamaru vodimo onom da je to turizam koji je dobar za lokalno stanovništvo odnosno turizam od kojeg domicilno stanovništvo ima koristi, rekao je Kukurin.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Kada govorimo o izgradnji, naglasio je Kukurin, Valamar se što je moguće više oslanja na domaće izvođače i oprematelje, baš kao što se operativno oslanja i na domaće proizvođače hrane i dobavljače. Istaknuo je i da Valamar nastavlja investirati te da je plan do 2026. godine uložiti oko 450 milijuna eura, u čemu su trenutno ključni hotel Pical u Poreču, kao najveća pojedinačna investicija u turizmu, te novi resort na Rabu, ali i drugi. Kukurin je istaknuo da ulažu i u radnike, čiji će broj ove godine u ljetnoj špici povećati, na njih oko 8 500. U Valamaru strani radnici čine oko petinu radne snage, a vraćaju se i dio Hrvata koji su ranijih godina radili u inozemstvu u uslužnim djelatnostima.

Bivši ministar turizma i Predsjednik Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić pozdravio je novi Zakon o turizmu jer vjeruje da će on pokrenuti neke pozitivne i promijeniti neke negativne procese koji su se do sada odvijali. Ipak smatra da neke trendove treba potpuno zaustaviti.

- Samo uz investicije u kvalitetu mogu održati i cijene - lani su u špici najbolji i najskuplji hoteli bili i najviše popunjeni, 96 %. Posebno bih istaknuo rastuće rashode hotelijera za radnu snagu, koju će u turizmu i ove godine morati uvoziti, za što bi moglo, kao i lani, biti izdano oko 50 tisuća radnih dozvola. Nužno je stvaranje novih, boljih preduvjeta za investicije, jer primjerice, iako se je institucionalno riješio problem tzv. turističkog zemljišta, implementaciju Zakona o turističkom zemljištu koči neriješen problem s pomorskim dobrom, na prvome mjestu nedefinirane granice pomorskog dobra.

Također, prevelik je udio privatnog smještaja u ukupnim kapacitetima neodrživ, za što je potrebno iznaći odgovarajuće rješenje. Jedino bi tako, u idućih pet do sedam godina sadašnji mali udio hotelskih kreveta od oko 9,3% mogao doći do bar 15%-tnog udjela u ukupnim smještajnim kapacitetima, smatra Ostojić, koji je istaknuo da je važno sačuvati destinaciju kako bi se mogli sačuvati visokokvalitetni turistički objekti i infrastruktura. U nekim područjima potrebno je zaustaviti daljnju gradnju i uvesti sustav licenciranja.

(Snimio Milivoj Mijošek)

- Trenutačno županijski planovi definiraju broj kreveta po turističkim zonama, ali ne uzimaju u obzir smještajne kapacitete u mješovitim i stambenim zonama. Logično bi bilo ograničiti broj kreveta u skladu s brojem stanovnika pojedine određene jedinice lokalne samouprave, rekao je Ostojić.

Kada je u pitanju procjena budućih ulaganja u turistički sektor Ostojić je istaknuo da trenutačno postoji investicijski potencijal od oko pet milijardi eura za razdoblje predstojećih pet godina, ali da se zbog tromosti sustava isti ne uspijeva realizirati.

Posebni oblici turizma

Nada Prodan Mraković, pročelnica za turizam Istarske županije istaknula je da su prema razgovorima koje su imali s hotelijerima i vlasnicima privatnog smještaja prognoze vrlo slične prošlogodišnjoj sezoni. Naglašava da sve ovisi o rasporedu blagdana i vremenskim uvjetima, ali da se, kada je u pitanju Istarska županija, očekuje oko pet milijuna dolazaka i trideset milijuna noćenja, te da se glavni udar sezone, kao i do sada, očekuje u srpnju i kolovozu.

(Snimio Milivoj Mijošek)

- Istra već trideset godina sustavno ulaže u razvoj posebnih oblika turizma, što se pokazalo kao ispravna i održiva strategija. Još devedesetih smo se obraćali specifičnim skupinama, od ljubitelja gastronomije i kulture do cikloturista i sportskih gostiju, što je dugoročno donijelo stabilnost, otpornost i diverzifikaciju. Pandemija je dodatno ogolila krhkost turizma, ali i potvrdila da je ljudima turizam postao stvarna potreba, bijeg od stresa a ne luksuz. Istra je to prepoznala i reagirala, ponudila je raznolike oblike smještaja, od kuća za odmor do kampova, koji su omogućili distancu, sigurnost i mir, istaknula je Prodan-Mraković, te se osvrnula i na stanje privatnog smještaja, čiji je razvoj Istra među prvima sustavno prigrlila.

- Prije dvadesetak godina privatni smještaj bio je naša komparativna prednost. Domaćin je bio pravi domaćin - primao je gosta u svoj dom, vodio ga na mjesto, pripremao mu ribu. Bio je to odnos koji se je temeljio na povjerenju i autentičnosti. No ubrzo se uočilo da nedostaje kvalitete, pa je pokrenut projekt Domus Bonus, kojim je Županija uz Turističku zajednicu radila na podizanju standarda, od uređenja prostora do odnosa prema gostima, rekla je Prodan-Mraković, te posebno istaknula problem širenja privatnog smještaja u stambene zgrade i špekulativno korištenje prostora, što sve češće izaziva tenzije unutar zajednice.

- To više nije klasični domaćin, to su investitori koji iznajmljuju stanove u zgradama. Ako obitelj dolazi na deset dana i zabavlja se, to mijenja dinamiku cijele zgrade. Stvara se nesklad između turista i lokalnih stanara, rekla je Prodan-Mraković, koja je kao jedno d ključnih pitanja navela je prostorno planiranje.

- Zakoni su omogućili previše toga bez jasnih ograničenja i sada vidimo posljedice. Sustav za sada ne može upravljati tim promjenama. Jedinice lokalne samouprave moraju donijeti vrlo konkretne poslovne planove, a to neće biti nimalo jednostavno, zaključila je Prodan-Mraković.

Povezane vijesti

• IVAN HERAK ponovno oblači politički dres: "Novi vjetrovi koji pušu u Glasu Istre ohrabrili su me da se ponovno aktiviram u politici!"
• IVAN HERAK, posebni savjetnik ministra turizma Garija Cappellija za strateško planiranje razvoja turizma i EU fondove: TURIZAM BEZ MASKE
• Istarski HNS-ovci PROTIV POSTAVLJANJA IVANA HERAKA ZA NOSITELJA LISTE U 8. IZBORNOJ JEDINICI