Igranje videoigara nekoliko sati dnevno može poboljšati mentalno zdravlje, pokazalo je istraživanje na igračima u Japanu tijekom pandemije bolesti COVID-19. Istraživanje je tijekom pandemije otkrilo da čak i samo posjedovanje konzole povećava zadovoljstvo životom i smanjuje stres. Rezultati su objavljeni u časopisu Nature Human Behaviour.

- Nalazi su prvi korak prema dokazivanju uzročne veze između igara i dobrobiti za mentalno zdravlje, kaže Andrew Przybylski, psiholog koji proučava kako videoigre utječu na mentalno zdravlje gejmera na Sveučilištu Oxford. »Studija pruža djelotvoran primjer koji bi istraživači učinka igara diljem svijeta trebali pomno pratiti«, kaže on.

Przybylski navodi da je provođenje eksperimenta tijekom pandemije moglo pojačati dobrobit igranja igara na mentalno zdravlje jer je ono u to vrijeme bilo lošije te je bilo puno manje prilika za bavljenje drugim aktivnostima.

- Njihov učinak morat će se testirati i izvan te situacije, rekao je.

Premda su mnoge studije do danas istraživale učinke igranja na ovisnost, dobrobit, kognitivnu funkciju i agresiju, rezultati su različiti.

- Većina ovih istraživanja oslanjala se na podatke prikupljene promatranjem koji se ne mogu koristiti za razdvajanje uzroka i posljedica. Mnoge studije videoigara također se provode u kontroliranim laboratorijskim uvjetima, što otežava procjenu učinaka igranja na mentalno zdravlje u svakodnevnom životukaže koautor studije Hiroyuki Egami, bihevioralni znanstvenik sa Sveučilišta Nihon u Tokiju.

U Japanu je tijekom pandemije porast potražnje doveo i do nestašice konzola Nintendo Switch i PlayStation 5 (PS5). Kako bi to riješili, trgovci su postavili sustav lutrije koji je nasumično birao potrošače koji su mogli kupiti konzolu kada postane dostupna. Egami i njegovi kolege tu su vidjeli priliku za provedbu prirodnog eksperimenta o igricama i mentalnom zdravlju.

Studija se usredotočila na 8.192 osobe, u dobi između 10 i 69 godina, koje su sudjelovale u lutriji. Tim je prikupio podatke o njihovom mentalnom zdravlju, posjedovanju videoigara i sociodemografskim karakteristikama. Istraživači su sudionicima poslali pet krugova anketa, koje su uključivale dvije kontrolne liste koje su mjerile psihološki stres i zadovoljstvo životom. Sudionici su također upitani jesu li igrali video igre u proteklih 30 dana i, ako jesu, koliko dugo.

Sudionici koji su dobili priliku kupiti neku od igraćih konzola doživjeli su pad psihičkih tegoba i imali su veće zadovoljstvo životom od ispitanika koji su promašili na lutriji. Dobrobiti za mentalno zdravlje posjedovanja PS5 bile su izraženije među muškarcima, okorjelim igračima i kućanstvima bez djece.

Sljedeći korak

Nadalje, igranje videoigara dodatnih sat vremena dnevno dovelo je do daljnjeg poboljšanja mentalnog zdravlja. Međutim, ovi pozitivni učinci su se smanjili među igračima koji su provodili više od tri sata dnevno igrajući, što sugerira da dugo igranje ne dovodi do daljnjeg poboljšanja mentalnog zdravlja.

- Ovi rezultati nisu iznenađujući. Odgovaraju onome što znamo iz razgovora s igračima videoigara desetljećima, kaže Daniel Johnson, psiholog koji se specijalizirao za videoigre na Tehnološkom sveučilištu Queensland u Brisbaneu.

Kako god, Przybylski dodaje da je ograničenje studije to što nije istraživala druge čimbenike koji bi mogli utjecati na mentalno zdravlje igrača, poput načina na koji pristupaju igranju i igrama koje su odabrali.

Egami kaže da je sljedeći korak repliciranje studije kako bi se vidjelo jesu li nalazi održivi izvan pandemije. i upozorava da bi rezultat mogao biti drugačiji.

Povezane vijesti

• Pandemija je ozbiljno utjecala na radnike, inspekcije kao da ni nema, a POSLODAVCI IGNORIRAJU PROBLEM MENTALNOG ZDRAVLJA
• Alenka Kralj, pokretačica Facebook stranice za psihoterapiju Stratus PsihOblak: Pandemija je utjecala na živote svih nas. NA SVAKOME ĆE MJERE, LOCKDOWN I STRAHOVI OSTAVITI TRAG
• Odlazak na fakultet u drugi grad izvor je uzbuđenja, ali i strahova. Psihologinja savjetuje kako to lakše prebroditi