Pandemija je ozbiljno utjecala na radnike, inspekcije kao da ni nema, a POSLODAVCI IGNORIRAJU PROBLEM MENTALNOG ZDRAVLJA

Ilustracija (Pixabay)

U povodu Nacionalnog dana zaštite na radu i Svjetskoga dana zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) održao je online konferenciju pod nazivom "Mentalno zdravlje na radnom mjestu: kako je pandemija utjecala na radnike?"

Izneseni su podaci koji govore o lošem stanju na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, a prezentirani su i rezultati istraživanja koje je SSSH proveo na uzorku od 429 ispitanika. Rezultati su indikativni i ukazuju na zabrinjavajući utjecaj pandemije na mentalno zdravlje radnika i uvjete rada. To dokazuju i podaci HZZO-a, u kojima je primjetan ubrzani rast prijava profesionalnih bolesti na radnom mjestu, kao i rast smrtno stradalih radnika u prostorima poslodavca. U 2018. godini taj je broj iznosio 44, u 2019. na radnom mjestu smrtno su stradale 53, a 2020. čak 72 radnika.

Inspekciji ni traga

Unatoč sve goroj statistici, broj inspekcijskih nadzora mjera zaštite na radu drastično pada, kažu iz SSSH. Sa 1.700 inspekcijskih nadzora tijekom 2018. godine, taj broj je u 2019. pao na 952, a 2020. obavljeno je samo 782 nadzora. I najnoviji podaci Europske konfederacije sindikata pokazuju da je broj inspekcijskih nadzora u Hrvatskoj pao za čak 35 posto.

- Skandalozno je da se na zdravlje i sigurnost radnika gleda kao na trošak i da se na ljudskim životima štedi. Radnici imaju pravo na sigurno i zdravo radno mjesto, a odgovornost je države da osigura efikasan nadzor poštivanja prava radnika iz područja zaštite na radu. Ljudski životi i zdravlje moraju biti na prvom mjestu, rekao je Mladen Novosel, predsjednik SSSH.

Više od 77 posto ispitanika izrazilo je različiti stupanj nezadovoljstva svojim životom u odnosu na vrijeme prije pandemije, a 69 posto ispitanih smatra da se zbog pandemije povećala količina stresa koju izaziva rad. U najvećoj mjeri, na njihovo psihičko zdravlje utječe strah da će donijeti zarazu kući, zatim promjena radne atmosfere ili promjene u načinu rada, te strah za vlastitu sigurnost. Oko 55 posto ispitanih tvrdi da se o mentalnom zdravlju na njihovu radnu mjestu nikada ne raspravlja, a 15 posto ispitanika izjavilo je da je na njihovu radnom mjestu tema mentalnog zdravlja predmet šale. Promjene u radnom okruženju dogodile su se i događaju se još uvijek doslovno preko noći, no čak 50 posto ispitanika smatra da njihov poslodavac nije na primjeren način pružio podršku i upravljao promjenama u njihovu radnom okruženju.

Prevencija stresa

- Naravno da su okolnosti u kojima živimo više od godinu dana utjecale na radnike, u svakom pogledu. Radnici su bili više pod stresom i više su nam se žalili, pogotovo u početku epidemije. Mnogi radnici u profesijama u kojima je bilo nemoguće izbjeći neki fizički kontakt s drugim osobama, na primjer odgajateljice u vrtićima ili turistički djelatnici, osjećali su se ugroženijima u odnosu na neke druge radnike. Dosta se zbog toga razgovaralo s osnivačima vrtića kako da se uredi rad u vrtiću, a da se smanje mogućnosti za zarazu. Međutim, osim što im sam stres povećava činjenica da su zaraženi ili da moraju biti u samoizolaciji zbog kontakta sa zaraženim, ljudi su gubili i po 50 posto svoje mjesečne plaće, odnosno za samo 10 dana su dobivali 4.200 kuna naknade. Naravno da to nije dovoljno za normalan život i plaćanje svih troškova, a svaki udarac na materijalnu sigurnost građana izaziva dodatan stres i psihički napor. Zato smo dogovarali s poslodavcima da im ipak isplate onakvu plaću kakvu bi dobili da su bili 10 dana na bolovanju zbog neke duge bolesti, a ne covida, kaže Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije.

Epidemija je mnoge natjerala da rade kod kuće, što je također dovelo do značajnijih teškoća kod samih djelatnika.

Zbog svega toga ne čudi što su mnoge osobe depresivne i očajne. S obzirom na crne brojeve i negativne trendove u području zaštite zdravlja radnika, predsjednik SSSH Mladen Novosel istaknuo je potrebu za boljom i kvalitetnijom zakonskom regulativom u kontekstu mentalnog zdravlja, kao i potrebu za uključivanjem medicinskih stručnjaka i psihologa koji mogu pomoći u smanjivanju i prevenciji stresa na radnom mjestu. SSSH stoga, među ostalim, traži hitno usvajanje Nacionalne strategije mentalnog zdravlja i priznavanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu kao ljudskog prava u međunarodnim radnim propisima.