O Argentini, državi koja u nedjelju bira novog predstavnika

ARGENTINA EDUCATION PROTEST

Argentina, treća najveća ekonomija Latinske Amerike koju od 2015. vodi ekonomski liberal Mauricio Macri, u nedjelju bira novog predsjednika.

Dominantnu argentinsku političku ideologiju stvorio je Juan Peron koji je uz pomoć supruge Eve poslije Drugo svjetskog rata kreirao sustav u kojem je pomiješao socijalnu sigurnost, nacionalizam i planirani industrijski razvoj. Peronizam, iako ga je teško definirati jer se u njegovo ime često iznose suprotne i proturječne ideje, do danas dominira argentinskom političkom scenom.

Peron je 1955. zbačen vojnim pučem, a na vlast se vraća 1973. u vrijeme nasilja i ekonomske krize. Nakon smrti 1974. godine, naslijedila ga je treća supruga Isabel, no dvije godine kasnije vojska je svrgnula i nju.

S diktaturom je krenuo period intenzivne represije koji je iza sebe ostavio oko 30 tisuća mrtvih i nestalih. Demokracija se u Argentinu vraća 1983. godine.

Od travnja do lipnja 1982. Argentina je ratovala s Velikom Britanijom oko Falklandskih otoka, koji su pod kontrolom Londona od 1833. godine.

U sukobu koji je pokrenula argentinska mornarica poginulo je 904 ljudi, od toga 649 Argentinaca. Buenos Aires i dalje svojata otočje iako je izgubio rat.

Peronist lijevog centra Nestor Kirchner na vlast dolazi 2003. godine i spašava gospodarstvo nakon najveće krize u argentinskoj povijesti. Kao i Perona, i njega nasljeđuje supruga Cristina koja je izabrana 2007. i ponovno 2011. godine.

Desnica se nakon dugog izbivanja na vlast vraća 2015. kad na izborima pobjeđuje Mauricio Macri, dotadašnji gradonačelnik Buenos Airesa.

Na izborima u nedjelju veliki je favorit peronist lijevog centra Alberto Fernandez, čija je potpredsjednička kandidatkinja ponovo Cristina Kirchner, iako je povezuju s nekoliko korupcijskih skandala.

Krhka ekonomija

Argentina je poljoprivredna sila. Jedna je od najvećih izvoznica brašna, ulja, soje, kukuruza, pšenice i govedine.

Država je 2001. postala preopterećena dugovima, što je pokrenulo golemu ekonomsku i društvenu krizu koja je traumatizirala Argentince i tržišta.

Od 2003. do 2011. argentinsko gospodarstvo raste oko osam posto godišnje. No 2018. država ponovno ulazi u recesiju i BDP pada za 2,5 posto, pada i potrošnja i zatvaraju se trgovine i tvornice.

Postotak siromašnih u prvom kvartalu 2019. narastao je na 35,4 posto, najviše od 2001. godine. Nezaposlenost je 10,6 posto, a središnja banka predviđa da će inflacija narasti do 55 posto.

MMF još uvijek nije najavio kad će poslati novi krug financijske pomoći, vrijedan 5,4 milijardi dolara, čime će ukupna pomoć te organizacije Argentini doseći 57 milijardi dolara.

Katolička država

Argentinom prevladava katolicizam. Oko 76 posto od 44,5 milijuna stanovnika deklariraju se kao katolici, a među njima je najpoznatiji papa Franjo , prvi južnoamerički poglavar Katoličke Crkve.

Argentina je i dom najveće židovske zajednice u Latinskoj Americi, s oko 300 tisuća pripadnika.

Usprkos velikoj mobilizaciji protiv mačizma i pratećeg nasilja i jačanja pokreta za legalizaciju pobačaja, on je i dalje ilegalan, osim u slučajevima silovanja ili kad postoji rizik za zdravlje majke.

Iguazu i Patagonija

Teritorijalno osma najveća država na svijetu, Argentina s Čileom dijeli najjužniju točku kontinenta, a graniči i s Bolivijom, Paragvajom, Brazilom i Urugvajem.

Država ima raznolik krajolik i klimatske uvjete, od Anda i slapova Iguazu, do pampasa i patagonijskih ledenjaka.

Maradona, tango i pet Nobelovih nagrada

Argentina je zemlja tanga i nogometa, Diega Maradone i pet nobelovaca. Među njima je Adolfo Perez Esquivel, dobitnik nagrade za mir 1980. zbog borbe za ljudska prava.

Zemlja je dobila još dvije nagradu za medicinu, te po jednu za kemiju i mir.

Najutjecajniji argentinski pisci su Jorge Luis Borges, Ernesto Sabato i Julio Cortazar, a filmska industrija jedna je od najdinamičnijih na kontinentu. Film „Tajna u njihovim očima“ Juana Josea Campanelle nagrađen je Oscarom za najbolji strani film.