Prirodoslovci su utvrdili da u hrvatskom dijelu Jadrana više ne postoji rezidentna populacija sredozemne medvjedice. U Jadranu povremeno borave neke vrste kitova koje redovito nastanjuju Sredozemno more, primjercice veliki sjeverni kit, jedina vrsta iz podreda kitova usana

Morskim sisavcima smatramo sve sisavce koji su se ponovno prilagodili životu u vodi, odnosno moru, a u tu skupinu ubrajamo kitove, tuljane, morževe i morske krave. Preci današnjih morskih sisavaca su sisavci koji su živjeli na kopnu, a glavni razlozi za povratak u more su korištenje novog resursa te izbjegavanje konkurencije na kopnu. Život u vodi zahtijeva određene prilagodbe, a zacijelo najvažnija prilagodba je razvoj peraja iz prednjih ekstremiteta, dok su se stražnje noge ili potpuno izgubile (kitovi) ili se u vodi skupljaju jedna uz drugu i služe kao repna peraja (tuljan).

Prirodoslovci su utvrdili da u hrvatskom dijelu Jadrana više ne postoji rezidentna populacija sredozemne medvjedice. Uz dupine, povremeno u Jadranu borave i neke vrste kitova koje redovito nastanjuju Sredozemno more: veliki sjeverni kit, jedina vrsta iz podreda kitova usana. Iz podreda kitova zubana u Jadransko more najčešće zalazi plavobijeli dupin, pa glavati dupin, dok se obični i krupnozubi dupin pojavljuju znatno rjeđe. 

VELIKI KIT I ULJEŠURA 

Velika populacija velikih kitova živi i u Sredozemnom moru, a redovno posjećuju i Jadran, te ih se viđa svake godine. Najveći su plivači među kitovima usanima. Mogu narasti do 26 metara. Danas su ugrožena vrsta, a njihovom statusu značajno je doprinio kitolov u 20. stoljeću kada ih je samo na južnoj polutci ubijeno više od 750 tisuća.

Veliki kit je druga po veličini životinja na svijetu. Hrani se procjeđivanjem vode u čemu mu pomaže 500-1000 grlenih brazdi (usne) na tijelu koje se šire prigodom hranjenja. Reproduktivnu zrelost postižu u dobi od 6 do 12 godina, trudnoća traje od 10 do 12 mjeseci, a ženka koti samo jedno mladunče u zimskim mjesecima svake dvije do tri godine.

Ulješure su najveći kitovi iz skupine kitova zubana; suprotno od kitova usana, zube imaju u   čeljustima; imaju 19-24 zubi u svakoj polovici donje čeljusti, a razviju se tek nakon 12 godina. Mužjaci mogu doseći dužinu koja je i za trećinu veća nego kod ženki. Ženke rastu do duljine od 11 metara i mase 20 tona, a mužjaci mogu doći i do 18 metara s masom do 45 tona. Prepoznatljivi su po velikoj kvadratičnoj glavi. Također, jedini su kitovi koji imaju asimetrično postavljen otvor za zrak s lijeve strane. Žive u grupama od 10 do 15 članova, a imaju specifičnu socijalnu organizaciju. Ženke osnivaju skupine s mladuncima oba spola u tropskim područjima, ali muški mladunci napuštaju jato tijekom „puberteta“, dok ženke ostaju u skupini. Ženke imaju i poseban način obrane mladunaca: okruže ih, glavama okrenute mladuncima, a repovi prema napadačima. Trudnoća traje 14-16 mjeseci, a briga o mladima oko dvije godine. Rađa se jedno mlado svakih 3-6 godina. 

SREDOZEMNA MEDVJEDICA 

Sredozemna medvjedica jedina je vrsta tuljana u Sredozemnom moru, a jadranski ribari nazivaju je "morski čovik". Radi uništavanja mreža proganjali su je stoljećima i gotovo istrijebili. Jedna je od najugroženijih vrsta na svijetu čija je svjetska populacija procijenjena na svega 500 do 600 jedinki koje obitavaju na području sjeveroistočnog Mediterana i uz obalu zapadne Afrike. U Hrvatskoj je nestala sredinom 60-ih godina kada su bili ulovljeni posljednji primjerci te od tada dugo nije bilježeno njeno razmnožavanje, već samo povremena opažanja primjeraka koji dolaze iz Sredozemlja.

Prvo opažanje sredozemne medvjedice nakon dugo vremena dogodilo se u lipnju 2005. u vodama Kvarnera i ženska jedinka koja se nastanila u području Premanture i rta Kamenjak. Veličinom je vrlo slična običnom tuljanu. Mogu težiti do 320 kilograma, pri čemu su ženke nešto manje i lakše. Tijelo im je vretenasto i prekriveno kratkom dlakom, prednji udovi prilagođeni su za kretanje u vodi jer su im prsti povezani plivaćom kožicom. Stražnji udovi su potisnuti uz tijelo i služe kao repne peraje pri plivanju. Vid im je slabo razvijen, ali imaju dobro razvijen sluh i njuh. Pretežito su noćne životinje, a pod vodom mogu izdržati nekoliko minuta. Mladunci se rađaju u jesen, a u vodu ulaze u dobi od dva tjedna. Majke ih doje do starosti od oko 18 tjedana. Spolnu zrelost postižu u dobi od četiri godine, a očekivan životni vijek im je više od 20 godina. Zanimljivo je da skotna ženka sredozemne medvjedice za podizanje mladunca traži nepristupačnu špilju s ulazom ispod morske razine i zato se ova vrsta redovito bilježi u područjima gdje postoje takve podvodne špilje.

Do danas je na području Kvarnera i cresko-lošinjskog otočja zabilježeno pet jedinki, od čega i nekoliko mladunaca pa se vratila nada da se, suprotno uvriježenom mišljenju iz 80-ih godina prošlog stoljeća o nestanku ove vrste iz Jadrana, sredozemna medvjedica ipak vraća u naše more! 

DOBRI I OSTALI DUPINI 

Dobri dupini pripadaju redu kitova, podredu kitova zubana i porodici dupina. Jedan je od najrasprostranjenijih i najpoznatijih vrsta u skupini dupina. U ne baš tako davnoj prošlosti, dupine se smatralo štetočinama koji su uništavali ribarske mreže, zbog čega su namjerno ubijani. Tako je iz Jadrana skoro u potpunosti nestao dobri dupin, nekoć stalni stanovnik Jadrana. Danas je jedini morski sisavac za kojeg se sa sigurnošću može reći da živi i razmnožava u Jadranu, ima ga posvud u Jadranu, ali je kao stalna populacija poznata samo ona koja obitava u vodama Lošinja i Cresa. Prema navodima ribara i nautičara postoji mogućnost trajnog obitavanja ovog dupina i na područjima oko Istre, Kornata, Hvara i Visa. Postoje dva tipa jata – jedno čiju strukturu čine ženke s mladunčadi oba spola i drugi tip koji čine mladi mužjaci. Mužjaci postaju spolno zreli s 8-12, a ženke s 5-10 godina. Trudnoća traje 12 mjeseci, a briga za mlade oko godinu i pol, ali mladunci ponekad mogu ostati uz majku čak i do 6 godina.

U Jadranu, odrasle jedinke dostižu najveću dužinu od oko tri metra. Ženke rađaju žive mlade i imaju mliječne žlijezde za dojenje mladunčeta. Prilagodljivi su i oportunisti u pogledu izbora hrane. Vrlo su aktivni i brzi, a žive prosječno dvadesetak godina. Vrlo su društvene životinje. Fizički dodir im je važan jer time jačaju društvene veze, a skokovi služe međusobnom dokazivanju, ali mogu biti i sredstvo komunikacije. Zbog velikog broja rekreacijskih plovila na moru i uznemiravanju, dobri dupini tijekom ljetnih mjeseci izbjegavaju područja u kojima inače love svoj plin.

Mužjaci glavatog dupina nešto su veći od ženki. Trudnoća traje 13/14 mjeseci. Prugasti dupini su maleni s maksimalnom dužinom od dva i pol metara. Trudnoća traje oko 12 mjeseci, a briga za mlade osamnaest; rađa se jedno mlado svake dvije ili tri godine. Bjelogrli dupin je srednje veličine sa okruglastom glavom i izrazito dugačkim perajama. U svakoj polovici čeljusti ima 8 do 13 zubi. Žive u zajednicama od čak tisuća jedinki od nekoliko generacija ženki s mladuncima oba spola. Rađa se jedno mlado svakih pet godina. Crni dupin ima dugačko, vitko tijelo uglavnom crne boje, ali neki primjerci s donje strane tijela mogu imati i bijele pruge. Brzo plivaju i mogu zaroniti na 500 metara dubine. Postoje razvijene socijalne zajednice koje najčešće uključuju do 50 životinja, ali zabilježene su i veće. Spolna zrelost doseže s 8-12 godina, sezona parenja traje nekoliko mjeseci, trudnoća 14 do 16 mjeseci, a briga za mlade do dvije godine. Crni dupini imaju mali broj mladunaca koji se rađaju prosječno svakih sedam godina.

Povezane vijesti

• Istra 1961 u Grabrovnicu, Jadran sa Zadrom, Funtana sa Zagrebom
• MŽNL RIJEKA: Jadran i Rovinj istarske perjanice
• Dupini kao nova turistička ponuda u Istri