Ministar turizma bi trebao imati ingerenciju nad svojim resorom, a ne da ministar financija vedri i oblači svim resorima u državi i da se ponaša kao da je državni proračun budžet privatne korporacije i da je važan samo minus i plus bez ikakve društveno-socijalne dimenzije koju donosi turizam, kaže Sanja Radolović  

Nova politika SDP-a usmjerena turističkom sektoru, koju je javnosti predstavila Sanja Radolović, predsjednica pulske organizacije te stranke u društvu bivšeg ministra gospodarstva Branka Grčića, izazvala je pozornost najšire javnosti. Radolović - koja za sada ne želi komentirati priprema li se za ministricu turizma u nekoj budućoj vladi SDP-a - predlaže smanjenje broja apartmana u gradovima, korekciju PDV-a na turističke usluge i povećanje plaća radnika u turizmu za najmanje 2.000 kuna mjesečno.

- Samo smanjenje PDV-a zasigurno neće podebljati novčanike kuhara i konobara i zato je SDP pozvao i premijera i ministra financija da odustanu od najavljivane inicijative smanjenja opće stope PDV-a s 25 na 24 posto. Ta mjera će jedino donijeti državnom proračunu dvije milijarde kuna iz kojih će se pokrivati nagomilani dugovi drugih resora, a turistički sektor, a tu mislim i na poslodavce i na radnike, neće od toga osjetiti apsolutno nikakve benefite, kaže Sanja Radolović.

- Koliko bi trebao iznositi PDV u turizmu po mišljenju SDP-a?

- S ovakvim pristupom razvoju turizma i najvišim stopama PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu, vrlo brzo će puknuti grana na kojoj sjedimo s obzirom da se iz godine u godinu penje udio turizma u BDP-u. Stopa PDV-a za smještaj i ugostiteljstvo u Hrvatskoj trebala bi se izjednačiti s onima koje imaju nama konkurentne turističke zemlje. Naš prijedlog je da se stopa PDV-a na usluge smještaja u turizmu snizi sa postojeće stope od 13 posto na 5 posto te da se stopa PDV-a na usluge ugostiteljstva snizi s dosadašnjih 25 posto na 13 posto.

- Ali, kako do većih "turističkih" plaća?

- Nema razvoja turizma bez kvalitetne radne snage i upravo zbog toga podržavamo smanjenje poreznih rasterećenja za poslodavce u turističkom sektoru, ali uz paralelno povećanje neto plaće za zaposlenike u turizmu. Dakle, prvotno treba sjesti s velikim hotelskim grupacijama koje u Hrvatskoj imaju nekoliko desetaka tisuća zaposlenih i dogovoriti s njima povećanje neto plaće za 2.000 kuna, čime će se u većini tih grupacija plaća povećati sa sadašnje neto osnovice od 5.000 kuna na 7.000 kuna.

- Smatrate li da je realno da se poslodavci odreknu dobiti koju imaju?

- Uz porezna rasterećenja, a s obzirom na milijarde prihoda i milijune dobiti koje ostvaruju, to za njih ne bi trebalo predstavljati problem, posebice ako se uzme u obzir činjenica da domaći radnik košta poslodavca znatno manje od stranog kojem poslodavci plaćaju tri obroka dnevno i smještaj, što nije slučaj kod domaćih. Povećanje neto plaće za 2.000 kuna u turističkom sektoru, uz paralelno rasterećenje poslodavaca kroz smanjenje PDV-a, razvojna je mjera za hrvatski turizam koju treba hitno provesti. Uostalom, ako je premijer u hitnu saborsku proceduru uputio povećanje sredstava za izbornu promidžbu za izbore zastupnika u Europski parlament, i to proveo u tjedan dana, a i svakodnevno upućuje u hitnu saborsku proceduru izmjenu gomile zakonskih propisa koji su sve samo ne hitni, onda ne vidim ništa sporno da se ovaj prijedlog provede već do kraja ove godine.

- Predlažete i promjenu u načinu obrazovanja radnika u ugostiteljstvu i turizmu?

- Potrebno je već od školske godine 2020./2021. u zanimanja poput konobara i kuhara vratiti stari sustav srednjoškolskog dualnog obrazovanja gdje srednjoškolci u tim zanimanjima jedno polugodište slušaju teorijsku nastavu, drugo polugodište provode na praksi, dok ljeti rade putem učeničkog ugovora kod poslodavca kod kojeg odrađuju praksu. Istovremeno je potrebno dogovaranje sustava mjesečnog subvencioniranja tih zanimanja od strane turističkih kompanija kao što to rade već u nekim industrijama koja se susreću s niskim interesima budućih srednjoškolaca za upisom tih zanimanja.

- Što je s visokim obrazovanjem?

- Potrebna je promptna izmjena Pravilnika o sadržaju dopusnice za izvođenje studijskog programa pod ingerencijom Ministarstva znanosti i visokog obrazovanja. Naime, česte su inicijative turističkog sektora prema sveučilištima i fakultetima za zajedničko izvođenje studijskih programa i terenske nastave, znatno povećanje sati stručne prakse, pomicanje ispitnih rokova prije početka turističke sezone, kao i izvođenje nastave od strane eminentnih stručnjaka iz njihovih kompanija. Međutim, koliko god bi to sveučilišta i fakulteti i htjeli, Pravilnik to uvelike ograničava, a njegovom izmjenom na dobitku bi bili i studenti, i sveučilišta i fakulteti, ali i turistički sektor.

- Odjeknula je Vaša izjava kako je potrebno ograničavanje apartmanizacije u centrima gradova. Na koju veličinu gradova bi se to odnosilo? Spominjete Pariz i Barcelonu – ali, u Istri, na što bi se to odnosilo?

- Prvo što želim naglasiti jest da su privatni iznajmljivači, skupa s malim obiteljskim hotelima i hotelskim grupacijama nositelji razvoja našeg turizma i naravno da nikome ne treba uzimati kruh iz ruku, pa tako ni privatnim iznajmljivačima kojima je to često dodatan izvor prihoda uz plaću koja je u većini slučajeva u Hrvatskoj mala, s obzirom na visoke cijene koje imamo. To se posebice odnosi na one privatne iznajmljivače koji još k tome iz sezone u sezonu investiraju u svoje smještajne kapacitete.

- Sve više stručnjaka upozorava kako je apartmana na Jadranu naprosto previše?

- U posljednje vrijeme govori se o pretjeranoj ponudi smještaja u domaćinstvu kao glavnom krivcu za loše rezultate turističke sezone. Međutim, ono što smatram glavnim krivcem jest loša ponuda. Jako puno pružatelja usluga smještaja iskoristilo je krizu koja je posljednjih godina pogodila nama glavne konkurente poput Grčke, Turske i Španjolske, pa su cijene podigli u nebesa, ne nudeći apsolutno nikakvo povećanje kvalitete ili dodatne sadržaje. Sad kad su se u igru vratile primjerice Grčka i Turska, to nam se obilo o glavu. Kako drugačije objasniti da su oni smještajni kapaciteti koji su podignuli razinu svoje usluge puni od sredine svibnja do kraja rujna, dok oni koji već godinama nisu uložili u svoju ponudu zjape prazni. Dakle, naravno da treba rasteretiti turistički sektor od poreznih i inih davanja, ali uz istovremeno investiranje turističkog sektora u povećanje kvalitete.

- Dobro, ali sve je to daleko od Pariza i Barcelone koje spominjete?

- Ono za što su krivi "popularno zvani apartmani" jest zasigurno socijalna dimenzija življenja srednje klase u našoj državi u većim destinacijama tijekom turističke sezone, pri čemu se obitelji s malom djecom i studente koji su u podstanarstvu izbacuje na cestu od početka lipnja do sredine rujna te je gotovo nemoguće pronaći zamjenski smještaj u tom periodu. Primjera radi, u Puli stan koji se izvan sezone iznajmljuje podstanarima za 300 eura, u sezoni se naplaćuje 150 eura po noćenju. Kako će onda i biti moguće naći smještaj u sezoni po normalnim ili barem pristojnim cijenama? Takvom nečemu bi urbanistička lokalna, ali i nacionalna turistička politika, trebala stati na kraj, slijedeći se primjerom gradova poput Barcelona ili Pariza gdje su raznim mjerama poput ograničavanja broja smještajnih jedinica po iznajmljivačima i ograničavanjem cijena, ovisno o zonama grada, stali na kraj pretjeranoj apartmanizaciji nauštrb domicilnog stanovništva. U tim gradovima mjere su se prvenstveno odnosile na područje užeg centra grada, gdje zbog apartmanizacije i cijene domicilnog stanovništva praktički uopće više nije bilo.

- Vaša teorija je sada jasna. Ali, nije sve u apartmanu ili iznajmljenoj sobi?

- Da, moramo pogledati istini u oči i reći da u Hrvatskoj trenutačno nedostaje pristojne gastronomske ponude. Ne govorimo o "fine diningu", za kojeg se ni ne očekuje da ga nudi većina restorana, već fali pristojne gastronomske ponude koja će biti dostupna i gostima niže platežne moći. Gradovi u priobalju nerijetko se tijekom sezone pretvaraju u destinacije "pizza cutova" i tzv. "ličkog hamburgera". Tu se opet vrtimo u krug i dolazimo do problematike nedostatka kvalitetne radne snage u tom segmentu.

- Hoće li ovo što obrazlažete biti politika SDP-a koju će nuditi biračima na izborima za Sabor, pa i provesti ako dođe u priliku?

- SDP je već pokazao kakvu politiku planira provoditi u području turizma i ugostiteljstva. SDP-ova Vlada je 2013. godine smanjila stopu PDV-a u ugostiteljstvu na 13 posto pa je u razdoblju 2013. – 2015. taj sektor doživio najveći procvat. Godišnja razina ulaganja porasla je s 1,6 milijardi kuna na 3,5 milijardi u 2015. godini, broj zaposlenih u ugostiteljstvu porastao je u nepune tri godine sa 20 na 31 tisuću. Istovremeno, prihodi sektora porasli su sa 4,3 milijarde na 8,1 milijardu kuna, a zatečeni gubitak od 230 milijuna kuna pretvoren je u dobit od 180 milijuna kuna. SDP planira nastaviti provoditi politiku u tom smjeru u području turizma i ugostiteljstva kada dođemo u priliku, a dok ne dođemo u priliku vladajućima nećemo dati mira dok se ne provedu vatrogasne mjere u turizmu i ugostiteljstvu.

- Treba li promijeniti turistički imidž Hrvatske?

- Dugoročno treba razmišljati i o potpunoj promjeni komunikacijske strategije, ne oslanjajući se samo na promociju Hrvatske kao destinacije na turističkim sajmovima, već treba razmišljati i o angažiranju eminentnih stručnjaka iz područja destinacijskog menadžmenta kako bi se Hrvatska odmakla od etikete "zemlje mora, sunca i apartmana i gradova s ponudom pizza cutova i vješalica s perajama i maskama". Odnosno, konstantno se priča o stvaranju turističke godine, a ne turističke sezone, ali ništa se već godinama ne radi po tom pitanju, primjerice poput subvencioniranja i otvaranja letova iz novih turističkih destinacija u posezoni.

- Tko je odgovoran?

- Ali prvo da bi se to dogodilo, ministar turizma bi trebao imati ingerenciju nad svojim resorom, a ne da ministar financija vedri i oblači svim resorima u državi i da se ponaša kao da je državni proračun budžet privatne korporacije i da je važan samo minus i plus bez ikakve društveno-socijalne dimenzije koju donosi turizam. Čemu onda uopće smisao Ministarstva turizma, ako ga se vodi iz Katančićeve 5, a ne s Prisavlja 14?

Povezane vijesti

• SANJA RADOLOVIĆ "Oporba ne može postavljati pitanja. Ovakva pravila na Gradskom vijeću su SJEVERNOKOREJSKA!"
• DALIBOR MACAN ISPAO IZ IGRE Sanja Radolović prva istarska kandidatkinja ZA EUROPARLAMENT
• SANJA RADOLOVIĆ: Ponosna samo što predstavljam Istru na SDP-ovoj listi