(M. MIJOŠEK)
Na Gradskom vijeću ponekad ne uspijemo postaviti ni jedno pitanje, a kamoli dva. Odgovori na vijećnička pitanja traju 10 do 15 minuta, što stvarno nije normalno * Ne želimo da se ovaj grad pretvori samo u turizam jer to ne smije biti cilj. Moramo zadržati industriju. Želimo da se održi i Uljanik i tvornica cementa, a ne da se i taj obalni dio priključi projektu Brijuni rivijera koji su vladajući odavno osmislili
Potpredsjednica Gradskog vijeća, vijećnica u Županijskoj skupštini, predsjednica pulskog SDP-a, sve je to Sanja Radolović. Iako nije prisustvovala zadnjem Gradskom vijeću, bila je na službenom putu, zna što se događalo na maratonskoj sjednici.
- Konac je godine, usvaja se proračun za iduću, oporba kasni s podnošenjem amandmana. Djeluje bizarno, iako je tumačenje oporbe da kašnjenja nema. S time se ne slaže predsjednik Vijeća Tiziano Sošić. Što se dogodilo?
- Predsjednik Vijeća drugačije tumači Poslovnik. Mi smo dio amandmana predali na vrijeme i neki od njih, poput onog o 350 tisuća kuna kojim smo smanjili stavku kupnje zemljišta za izgradnju nerazvrstanih cesta i prenamijenili ga za izradu dokumentacije za rekonstrukciju Ulice 43. istarska divizija, su usvojeni. Prihvaćeni su i oni tehničke naravi kojima smo im ukazali da su njihove stručne službe doslovno krivo zbrojile neke stvari u proračunu. Naravno, oni amandmani koji im nisu odgovarali, nisu prošli. No, valja naglasiti da mi prema Poslovniku možemo amandman predati i u toku same rasprave. Tako da nema govora ni o kakvom kašnjenju. To što je Poslovnik Gradskog vijeća sjevernokorejski u usporedbi s onim Županijske skupštine, i što su tendencije da se još više postroži, njihov je problem.
Digli se na noge
- Svejedno, niste li mogli dan ranije predati amandmane da se takve stvari ne događaju?
- Ne znam postoji li i u jednom predstavničkom tijelu situacija poput ove u Puli, gdje mi moramo amandmane za sjednicu koja je u srijedu podnositi do petka. Dakle, tri radna dana prije održavanja sjednice, koje se uštimavaju da uvijek budu u srijedu da bismo imali što manje vremena, da ne bismo slučajno imali vikend na raspolaganju. Nigdje to ne postoji osim u Puli.
- Hoćete reći da je Poslovnik pisan na štetu oporbe?
- Naravno, tu uopće nema rasprave. Čak su nam pokušali nametnuti da vijećnička pitanja moramo dan prije podnijeti u pisarnicu, da napišemo koja ćemo pitanja postaviti i kome. Tu se oporba digla na noge i rekla da takvo što ne dolazi u obzir.
- Čemu ta, kako ih nazivate, sjevernokorejska pravila?
- Sjedim i u Županijskoj skupštini i u Gradskom vijeću i mogu reći da su to dva potpuno različita svijeta.
- Po čemu?
- Po načinu funkcioniranja, vođenja tih dvaju predstavničkih tijela. Na Gradskom vijeću imamo situaciju da ne uspijemo postaviti nijedno pitanje, a kamoli dva. Nerijetko budemo u zaostatku s pitanjima od prije tri sjednice, dok na Županijskoj skupštini u sat vremena svaki vijećnik uspije postaviti dva pitanja i nema odgovaranja dužeg od potrebnog. Odgovori na vijećnička pitanja u Puli traju 10 do 15 minuta, što stvarno nije normalno.
- No, i ova situacija s posljednje sjednice na kojoj je bila 31 točka dnevnog reda nije uobičajena.
- Takvo što se nikada nije dogodilo na Županijskoj skupštini. To su tisuće stranica materijala koje su se nama dostavile pet radnih dana prije održavanja sjednice. Ovo se komotno moglo prelomiti u dvije sjednice. Ne znam zašto to nisu učinili. Uostalom, gradski proračun ne ide u dva čitanja kao županijski. Nemaju svrhe sjednice koje traju do dva, tri ujutro, kada više nitko ne zna što priča i kada se neopaženo usvajaju neke točke… (Bojan ŽIŽOVIĆ)