Mr. ing. Sanja Močinić savjetnica za prehranu: LAKTOZA I GLUTEN NA VRHU CRNE LISTE NAMIRNICA

Hrana je gorivo koje nas pokreće, ako to gorivo nije adekvatno nećemo dobro funkcionirati. Umor ili nedostatak energije najčešće se tolerira sve dok se ne pojave ozbiljniji simptomi kao što su gastrointestinalni, kožni problemi i slično. Osoba obavi sve pretrage zbog bolova u trbuhu ili drugih smetnji, a da na svu sreću ne dobije dijagnozu, ali isto tako nema niti rješenja za problem. Tada dođu kod mene vidjeti mogu li si putem hrane pomoći i na moju radost stvarno se jako puno toga može poboljšati samo promjenama u prehrani, kaže mr. ing. Sanja Močinić voditeljica studija "Zdravi i vitki" - savjetnik za pravilnu prehranu u Puli i nastavlja.

- Nakon testiranja intolerancije na hranu i pridržavanja tog novog režima prehrane već nakon tjedan dana osjetite kako ste na dobrom putu, jer se simptomi povlače i tada ste motivirani nastaviti. Dakle, treba prvo poći od zdrave prehrane, pa onda dalje tražiti pomoć.

Laktoza i gluten

- Na koje namirnice ljudi najčešće razvijaju intoleranciju?

- Kada sam počela raditi najveći problem je bila laktoza, dakle mlijeko i mliječni proizvodi. I danas se taj trend iskazuje istim intenzitetom, ako ne još i većim. U međuvremenu, zadnjih petnaestak godina intenzivno se pojavio problem s glutenom, tako da su te dvije namirnice na vrhu crne liste. One su temeljni uzrok intolerancije na ostale namirnice koje se utvrđuju testiranjem. Uzrok problema je laktoza, ali ako vam smeta primjerice piletina, mrkva, naranče sve su to posljedica stanja u organizmu koje je stvorila intolerancija na laktozu ili gluten.

Svi imamo neku slabu točku koju treba osvijestiti i korigirati. Netko voli meso, drugi slatkiše, treći mliječne proizvode. Kada im preporučim da izostave mliječne proizvode pitaju me što da onda jedu?

- Treba li izostaviti jogurt i druge fermentirane proizvode ako nam smeta mlijeko odnosno laktoza?

- Fermentirani proizvodi definitivno manje smetaju od mlijeka, ali ako ste razvili veliku intoleranciju na mlijeko onda treba jedno vrijeme izbaciti sve mliječne proizvode. Kada ih krenete opet koristiti nakon nekog vremena uvijek radije uzmite fermentirane proizvode, pa čak i suhi tvrdi sir umjesto svježeg. Što je proizvod imao više vremena za fermentaciju i sirenja to je lakši za probavu.

- Dakle, intolerancija na određenu hranu nije uvijek istog intenziteta i ne mora biti zauvijek.

- Rezultati se mogu poboljšati i u tome se razlikuje od alergija kod koje se simptomi javljaju trenutno i dovoljna je mala količina alergena da se vide simptomi. Kod intolerancije ponekad utječe i količina hrane, a simptomi najčešće nisu trenutni nego nakon nekoliko sati ili čak dana, što značajno otežava prepoznavanje. Ukoliko primijetimo neke simptome, a ništa ne poduzimamo, stanje će se samo pogoršati. Napravite test na hranu i ne pridržavate se preporučene prehrane. Vratite se nakon godina dana, dvije ili tri, napravite opet test i tada će rezultati biti sigurno značajno gori nego prvi puta. Ako ništa ne poduzimate intolerancija će se progresivno pogoršati i smetat će vam sve više namirnica.

Djeca gora od roditelja

- Koje dobne skupine imaju više problema s hranom? Imaju li muškarci manje problema nego žene?

- Ono što me fascinira je to što djeca imaju redoviti lošiji test od roditelja i smatram da je to zbog tretiranja hrane, kemije koja je sve prisutnija. Nema bazne netretirane hrane koja će vam dati otpornost.

Ljudi se mogu podijeliti po vrsti hrane koju preferiraju. Osobe koje vole slatko i pretjeruju u tome imaju česte infekcije, upale. Oni koji pretjeruju s mliječnim proizvodima skloniji su stvaranju sluzi, katara. U europskim zdravstvenim krugovima djeci se privremeno ne daju mliječni proizvodi kada su bolesna dok se ne očiste od sluzi. Ljudi koji vole slano, pogotovo žene, podložni su poremećaju štitnjače. Svaka agresivna namirnica - sol, šećer i bijelo brašno utječu na određeni način. U suštini nađu slabu točku, Ahilovu petu. Jednome je slaba točka koža, drugome crijeva.

- Čini mi se da je vrtićima prehrana uravnotežena, ali kada djeca krenu u školu prelaze na pekare.

- Lako se navući na pekarske proizvode, privlačni su, mirisni, oko vas svi to jedu. Djeci bi trebalo staviti u torbu zdravu marendu da ne bude u opticaju uvijek ta pekara. Moglo bi se koristiti neki kvalitetniji kruh - heljdin, raženi ili slično. Uz list salate ili par trakica svježe paprike imat ćete pozitivan učinak, jer u sirovom povrću su probavni enzimi. Prvo trebate imati naviku u kući sve to koristiti onda nije teško od toga pripremiti sendvič. Sve to skupa djeci treba biti prihvatljivo okusom i vizualno. Ako radite palačinke od odgovarajućeg brašna, spakirate im sutradan za marendu. Moderni su i mafini, a sadržaj može biti šarolik. U njega stavite voće za slatku ili šunku i ribanu tikvicu za slanu varijantu. Uz minimalan napor može se napraviti barem jedan korak.

Kaže se da organizam pamti. Idete kroz život ne razmišljajući što jedete. U jednom trenutku će doći do izražaja sve što ste jeli tijekom djetinjstva i tinejdžerskih dana.

- Izgleda da su i žene u menopauzi također ugrožena skupina.

- U menopauzi počinje debljanje. Dolazi do preraspodjele hormona i to najčešće izaziva potrebu za slatkim. Počnete nesvjesno konzumirati malo više šećera i ugljikohidrata i onda se počnete debljati. Često se kaže usporio mi se metabolizam, sve što pojedem mi se prima. Nije to baš tako. Na mala vrata promijene nam se navike. Dok to shvatite već ste nakupili deset kilograma koje je teško skidati. Dva tri kilograma je igra, ali deset kilograma već je teže jer treba ustrajati u tome.

- Kako treba kombinirati namirnice?

- Svaka kruta namirnica traži svoj probavni enzim pa ne treba miješati krute namirnice, a pri tome mislim na sve ono što nije voće i povrće tako da su spadaju meso, riba, žitarice, dobri i loši ugljikohidrati. Najbolje ih je koristiti samo jednu uz obilje svježeg i kuhanog voća i povrća. Ako pomiješate više krutih namirnica treba ih pojesti jako malo, jer su teško probavljive. Ako je hrana razdvojena nećete imati tu težinu kao kada se jede pašta i šugo ili krumpir i meso. Dakle treba jesti meso s povrćem ili ribu s povrćem ili paštu s povrćem. Talijani uglavnom jedu tjesteninu s povrćem, gotovo nikad s mesom.

Što uopće jesti?

- Ako izostavimo te tri osnovne kombinacije - mliječno za doručak, pašta i šugo za ručak ili meso i krumpir za ručak mnogi neće imati ideju što uvrstiti u jelovnik.

- Ako loše krenete s doručkom cijeli ćete se dan loše osjećati. Pretpostavimo da ste intolerantni na mlijeko i popili ste bijelu kavu za doručak uz keks ili kroasan. Dakle uzeli ste teško probavljivu hranu za vas, organizam će se narednih par sati baviti samo probavom umjesto da vam da energiju.

- Koja je alternativa takvom doručku?

- Praktičan doručak bi bio raženi ili heljdin kruh s namazom od povrća, voća, ribe… samo ne mlijeka. Savršeno jutro je uz svježe suho koštunjavo voće i žitarice u izvornom obliku. Ali to nisu zobene pahuljice s mlijekom, nego je to oljuštena zob, heljda ili proso kojeg čete skuhati prethodnu večer za naredna tri dana. Slovenci koriste heljdu, a mi možemo palentu koju bi bilo dobro jesti ujutro. (Jasna ORLIĆ)