Sporost u pripremanju lokacije za gradnju trećeg nebodera na 'S krivini' izravno donosi gubitak građevinarima, a kupcima stanova poskupljuje stambeni prostor, piše novinar, no pritom ne piše da li se išta pitalo osam stanara kuće koja se morala srušiti

Ima i takvih posve nenadanih personalnih susreta da je teško odoljeti zovu javne objave. Unatoč ili baš zbog subjektivnosti, bez koje nema priče. Nakon slučajnog skoka u arhiv Glasa Istru, u današnji dan prije 42 godine, na 'Pulskoj kronici' suočiš se s fotografijom 'S krivine' na Verudi, gdje vašeg nebodera nema. Što i ne čudi jer je taj treći u nizu neboder, tik do vojne bolnice, zgotovljen dvije godine kasnije, dok je tada, tog 20. siječnja 1978. godine viješću popraćen dovršetak gradnje srednjeg nebodera. Neboder je izgradilo građevinsko poduzeće Primorje.

U tekstu naslovljenom "Još jedan soliter - drugi čeka na lokaciju", saznaje se da će ovaj neboder s 12 katova i 72 stana, nakon unutrašnjih obrtničkih radova i uređenja fasade (ovisna od vremenskih prilika), biti spreman za useljenje u travnju 1979. godine.

No, prava se priča krije upravo u nastavku teksta, koji se tiče trećeg nebodera. Naime, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa kasnio je početak izgradnje tog trećeg solitera u neposrednoj blizini.

- Pulski SIZ za stambeno-komunalnu oblast i urbanizam treba iseliti osam stanara iz zgrade što se nalazi na lokaciji predviđenoj za gradnju trećeg solitera, također sa 72 stana. Ovaj je neboder trebao biti u izgradnji od rujna protekle godine (1977.), usporedo s građevinski radovima na drugom soliteru. Ova sporost u pripremanju lokacije za gradnju izravno donosi gubitak građevinarima, a kupcima stanova poskupljuje stambeni prostor, piše novinar potpisan inicijalima M. B., no pritom ne spominjući što o svemu misle, i da li se išta pitalo osam stanara kuće koja se mora rušiti.

Halo Labin

Labinština s jednom od najsnažnijih privreda u Istri i dosta dobrom infrastrukturom, prije svega razvijenom mrežom asfaltnih prometnica i "pristojnim" osobnim standardom žitelja, ne može se pohvaliti i dobrom mrežom telefonskih pretplatnika, piše u tom broju naš novinar Marijan Milevoj.

- Po tome je pri dnu u Istri. Dok, ilustracije radi, jedan osobni automobil dolazi na 6,5 Labinjana, svega je 1.058 telefonskih pretplatnika, podosta u radnim i drugim organizacijama, nastavlja novinar, ističući da su kapaciteti automatskih centrala u Raši, Labinu i Rapcu gotovo iscrpljeni pa je do telefona na Labinštini praktički nemoguće doći. Primjerice, kapacitet Labina tada je iznosio 800 brojeva, već je iskorišteno bilo 743 broja, a molbe za telefon predalo je čak 350 Labinjana. Mnogi građani čekali su tih godina na povoljno rješenje svoje molbe više od sedam godina!

Zbog nepostojanja cjelovite kabelske mreže u Labinu, zakinuti su bili stanovnici koji su živjeli u 'Novim zgradama', Gornjem Labinu, dijelu Katura i nekim drugim labinskim četvrtima, a slično je stanje bilo u Raši i Rapcu. Stoga je tada labinska PTT jedinica rješenje vidjela u izgradnji nove automatske centrale s još 1.200 brojeva. Tad je već planirana bila izgradnja centrale sa 60 brojeva u Nedešćini, kao i u Trgetu na ušću rijeke Raše, gdje je tada nicao novi lučko-industrijski kompleks.

Čekovi bez pokrića

Bankare su u to vrijeme mučile druge brige - zloupotrebe tekućih račina. Krivični zakonik koji je usvojen tog ljeta 1978. predviđao je stroge sankcije za osobe koje izdaju čekove bez pokrića. Podizali su znatno veće iznose od onih koje su stvarno imali na svojim tekućim računima. Dok su banke ukazivale na legalnu mogućnost traćenja većih pozajmica od banke, pojedinci su posebno obilato zloupotrebljavali pravilo u ekspoziturama Istarske banke da se stanje na računu građana ne provjerava kada korisnik tekućeg računa podigne do tri tisuće dinara. Jedan je 25-godišnji Fažanac tada, zbog prekoračenja od 24 tisuće dinara, osuđen na godinu dana zatvora bezuvjetno, uz vraćanje iznosa Istarskoj banci. U međuvremenu je nestao ovaj problem ali, nažalost, i Istarska banka.

Rubrika kulture objavila je vijest o prvom objavljivanju izabranih djela Miroslava Krleže na ćirilici. Deset knjiga u izdanju beogradske "Slobode" izdana su u povodu 60. godišnjice od pojave prve Krležine knjige "Pan" 1917. godine. Zanimljivo je da ovo antologijsko izdanje sadrži i bogat kajkavski rječnik, što je omogućilo da Krležine balade što dopru do srbijanskih čitatelja.

Poljaci u Edenu

U razdoblju svog "zlatnog razdoblja" (dvaput treća na Svjetskim nogometnim prvenstvima, prvo 1974., a to će joj uspjeti i 1982.), poljska A reprezentacija odlučila je uoči Svjetskog prvenstva u nogometu u ljeto 1978. u Argentini obaviti dvotjedne pripreme u Rovinju. Njeni nogometaši i stručni tim bili su smješteni u hotelu 'Eden'. To će prvenstvo, kako danas znamo, osvojiti domaćini s Mariom Kempesom u vrhu napada i s Césarom Luisom Menottijem na trenerskoj klupi, pobjedom nad Nizozemskom u finalu 3-1. Na tom su prvenstvu spomenuti Poljaci bili relativno jaki, u prvom kolu odigrali 0-0 s jakom SR Njemačkom, u drugom pobijedili Tunis 1-0, u trećem 3-1 da bi zatim izgubili od budućih prvaka Argentine 0-2 te od Brazila 1-3. Ostaje otvornim pitanje koliko im je u tom (ne)uspjehu Istra pomogla ili odmogla. (Zoran ANGELESKI)

Povezane vijesti

• VREMEPLOV: U PRAG VRAĆENO 18 I POL TONA ZLATA KOJE SU NACISTI OPLJAČKALI U RATU, zaseok na pazinštini dobio prvi sunčani kolektor
• VREMEPLOV: U pulsku Mehaniku stigli prvi modeli Zastave Mediteran 1100
• PRIJE TOČNO 50 GODINA ODLUČENO DA SE BUŠI TUNEL UČKA. Kad je u Umagu svjetski prvak Nino Benvenuti nokautirao Amerikanca