Filmski kritičar Aldo Paquola pohvalio film Gorana Paskaljevića "Pas koji je voleo vozove", kazavši za taj i prethodni film istog redatelja "Čuvar plaže u zimskom periodu" da spadaju u mali broj domaćih filmova koji se gledaju s užitkom

U pulski salon automobila Mehanika, kako je pisao Glas Istre na današnji dan 15. ožujka 1979. godine, pristigli su prvi modeli Zastavinog osobnog automobila 'Mediteran 1100'. Šest ovih vozila isporučeno je uplatiteljima koji su na njih čekali više od godinu dana.

Filmski kritičar Aldo Paquola pohvalio je novi film Gorana Paskaljevića "Pas koji je voleo vozove", kazavši za taj kao i prethodni film istog redatelja "Čuvar plaže u zimskom periodu" da spadaju u mali broj domaćih filmova koji se gledaju s užitkom.

- Paskaljevićev film je takozvana gorka komedija o marginalcima, izopćenicima i lutalicama što žive onkraj urbanog mentaliteta. Odbjegla kažnjenica, stidljivi mladić i brutalni kaskader (kojeg bravurozno glumi Velimir Bata Živojinović) čine dinamičnu trigonometriju; u međusobnim susretima zarazit će se kobnošću i mržnjom. Oni su neodgovorni i nedostatni, zadovoljavajući se surogatima, kičem, teže proizvesti iluzije kako bi životarili s nešto manjom patnjom, suvereno je tada napisao tada Aldo Paquola.

Ošo Moša

Danas sredovječnim i starijim Puljankama i Puljanima koji su sretno djetinjstvo provodili za bezbrižnih dana u osnovnoj školi Moša Pijade (danas OŠ Centar) vjerojatno neće puno značiti podatak da je "njihov" Moša (kako smo kraće zvali svoju školu) , jugoslavenski revolucionar, narodni heroj, novinar i slikar iznenada umro na današnji dan 1957. godine u Parizu.

Tada se učilo da je za 14-godišnjeg tamnovanja u zatvoru, zajedno s Rodoljubom Čolakovićem, Moša Pijade preveo Marxov Kapital; a 1930. je u zatvoru u Lepoglavi upoznao i Tita. Bio je jedan od najistaknutijih rukovoditelja Narodnooslobodilačke borbe, autor "Fočanskih propisa" 1942. kada je utemeljen pravni sistem bivše države, a u povijesti ostaje upisan i kao osnivač novinske agencije Tanjug 5. studenog 1943. godine. Kao 29-godišnji novinar početkom 1919. pokrenuo je dnevni listi "Slobodna riječ", u kojem je beskompromisno napadao tadašnji režim nasilja i korupcije. Rođen je 1890. godine u Beogradu, u imućnoj židovskoj obitelji, od 1906. do 1910. studirao je slikarstvo u Münchenu i Parizu, a od 1913. do 1915. godine bio je nastavnik crtanja u Ohridu.

Tog dana na naslovnoj stranici Glasa Istre objavljen je (kasnije usvojen) zakonski prijedlog o povećanju širine jugoslavenskog teritorijalnog mora s dotadašnjih deset na 12 nautičkih milja. Izmjena je provedena u skladu s međunarodnom konvencijom o teritorijalnom moru, a to su pravo tijekom godina iskoristile sve zemlje te je sredinom tog ožujka 1979. Jugoslavija ostala praktički jedina čije je teritorijalno more išlo u širinu do deset nautičkih milja.

Na naslovnici je popraćen i početak drugog izdanja Dana jugoslavenske zabavne glazbe JRT u Kristalnoj dvorani opatijskog hotela "Kvarner", na kojem je prvog dana izvedeno 16 vokalnih skladbi slobodnih formi i pet orkestralnih kompozicija. Čitatelje se podsjetilo na pobjednike premijernog izdanja festivala 1978, kada je u kategoriji koncerta rock glazbe pobijedila makedonska grupa Leb i sol za izvedbu pjesme "Aber dojde donke". Na večeri šansona pobijedila je Majda Sepe pjesmom "Kje je tista trava", autora Mojmira Sepea; za najbolju orkestralnu kompoziciju proglašena je "Poly M" Igora Savina, a za najbolji aranžman onaj Bojana Adamiča. Na koncertu zabavnih melodija trijumfirao Zdenko Runjić za skladbu "Zbogom ostaj ljubavi", u interpretaciji Olivera Dragojevića, a za tekst te pjesme 'Zlatnom kamelijom' nagrađena je Nena Labić.

Travoltolog

Na tom drugom festivalu u Opatiji 1979. legendarni slovenski pjevač pop glazbe Janko Ropret izveo je pjesmu zanimljivog naziva "Travoltolog" , na glazbu i aranžman Milana Ferleža i na tekst Dušana Velkaverha. Potonji je napisao brojne hitove pa tako i "Dan ljubezni. Pjesma "Travoltolog" kasnije je plasirana kao singl ploča, zajedno s pjesmom "Bodi moje dekle".

Povezane vijesti

• LABINŠTINA VAPI ZA TELEFONIMA. Pula seli stanare i ruši staru kuću radi gradnje nebodera na S krivini
• VREMEPLOV: U PRAG VRAĆENO 18 I POL TONA ZLATA KOJE SU NACISTI OPLJAČKALI U RATU, zaseok na pazinštini dobio prvi sunčani kolektor
• PRIJE TOČNO 50 GODINA ODLUČENO DA SE BUŠI TUNEL UČKA. Kad je u Umagu svjetski prvak Nino Benvenuti nokautirao Amerikanca