Stanje na terenu
Kakva je situacija u zdravstvu i socijalnoj skrbi u Istarskoj županiji? Pitali smo stručnjake
(Snimio Milivoj Mijošek)
Situacija u zdravstvu i socijalnoj skrbi u Istarskoj županiji posebno je aktualna ovih dana na Poluotoku te je jasno da će dominirati u predizbornoj kampanji pretendenata za poziciju župana, odnosno Županije. Kakvo je realno stanje i što o svemu kažu pitali smo čelne ljude Nastavnog zavoda za hitnu medicinu, Opće bolnice Pula te Doma za starije osobe Alfredo Štiglić Pula.
Zlatni sat
Nastavni zavod za hitnu medicinu Istarske županije županijska je zdravstvena ustanova koja djeluje u sklopu nacionalnog sustava izvanbolničke hitne medicinske službe. Temeljna zadaća Zavoda je pružanje hitne medicinske skrbi osobama kojima je, uslijed bolesti, ozljede ili nesreće, neposredno ugrožen život.
- Naše su službe dostupne 24 sata dnevno na cijelom području Istre kroz sedam ispostava: Pula, Umag, Poreč, Rovinj, Pazin, Buzet i Labin. Od 1. siječnja 2024. u sastav Zavoda integrirana je i služba sanitetskog prijevoza. Ukupno zapošljavamo 332 djelatnika, od čega 180-190 u hitnoj medicinskoj službi. Sustav kakav danas poznajemo rezultat je cjelovite nacionalne reforme hitne medicinske službe provedene 2011. godine. Tada je uspostavljena mreža županijskih zavoda za hitnu medicinu, dispečerskih centara i timova koji su specijalizirani isključivo za hitne medicinske intervencije na terenu. Cilj reforme bio je omogućiti brzu, učinkovitu i jednako dostupnu hitnu medicinsku skrb u cijeloj zemlji - unutar 10 minuta u urbanim i 20 minuta u ruralnim sredinama, u okviru tzv. »zlatnog sata«, što povećava šanse za preživljavanje i do 50 posto, pojašnjava ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Tatjana Čemerikić, dr.med.spec.
Važno je naglasiti, dodaje, da je upravo reformom hitne medicinske službe napušten model u kojem su liječnici morali napuštati ambulante kako bi intervenirali na terenu.
- Takva je praksa bila organizacijski neodrživa jer je pacijente ostavljala bez nadzora, a liječnike izlagala pravnoj i profesionalnoj nesigurnosti. Liječnik koji pruža medicinsku skrb pacijentu u prostoru hitne službe ne može, ukoliko želi biti odgovoran prema pacijentu, prekinuti započeti pregled i otići na teren, ostavljajući pacijenta bez nadzora i bez ikoga tko preuzima odgovornost za njegovo zdravstveno stanje. Time se stvara dvostruki rizik - pacijent u ambulanti ostaje nezaštićen, dok hitna intervencija na terenu može biti odgođena, što može ozbiljno ugroziti život i ishod liječenja za osobu kojoj je pomoć u tom trenutku najpotrebnija. Vraćanje na takvu zastarjelu praksu, bio bi korak unatrag za sustav hitne medicinske službe i stvarna prijetnja sigurnosti pacijenata.
»Nadstandardna« oprema
- Naši timovi su gotovo stalno na terenu – spašavaju živote u realnom vremenu jer kad je hitno svaka minuta je bitna. U ispostavi Pula, kao i u svim drugim ispostavama Zavoda postoji prostor za reanimaciju/ambulanta u kojem se provode mjere i postupci hitnog izvanbolničkog medicinskog zbrinjavanja bez mogućnosti dodatne dijagnostike bilo koje vrste i opservacije. Kada pacijent dođe osobno, a tim je na terenu, komunicira s dispečerom putem video portafona i prema procjeni hitnosti upućuje se prvi raspoloživi tim HMS.
Takav sustav funkcionira upravo zato što je specijaliziran za hitne medicinske intervencije, a ne za ambulantni rad. Prošle godine naši su timovi zbrinuli oko 45.000 pacijenata, od toga 22.000 na terenu. Hitni broj 194 zaprimio je više od 81.000 poziva, što znači da je gotovo svaki drugi stanovnik Istre zvao hitnu medicinsku službu barem jednom, a to dovoljno govori o opterećenosti službe. Rezultati našeg rada mjere se spašenim životima, a postotak preživljenja kod srčanog zastoja prošle godine iznosio je 22 posto, što je iznad ukupnog svjetskog prosjeka, i na to smo ponosni. To je rezultat kontinuirane edukacije djelatnika, ulaganja u najmoderniju medicinsku opremu, kao i najsuvremenija ambulantna vozila namijenjena za zbrinjavanje životno ugroženih pacijenata na terenu, kaže nadalje Čemerikić.
To je moguće zbog podrške Istarske županije i jedinica lokalne samouprave, koje razumiju važnost ovog sustava, kaže ravnateljica koja smatra kako Zavod ne zahtijeva reviziju rada, već daljnju podršku u njegovom razvoju, prvenstveno kroz zadržavanje i privlačenje stručnog medicinskog kadra, kao i kontinuirano ulaganje u suvremenu opremu i vozila.
- Na tome predano radimo već godinama, u suradnji s osnivačem i lokalnom zajednicom, svjesni odgovornosti koju nosimo prema svakom stanovniku i posjetitelju Istre, zaključuje ravnateljica Čemerikić.
Da Nastavni zavod za hitnu medicinu Istarske županije posjeduje vrhunsku najmoderniju medicinsku opremu u svim ispostavama, kao i ambulantna vozila koja imaju dodatne sigurnosne zaštite, potvrđuje i pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije dr. Gordana Antić:
- Ne postoji ništa na svijetu što je potrebno za rad u hitnoj medicinskoj službi, a da u našoj Ustanovi to nemamo. Pa tako imamo i »nadstandard« opremu, kao što su, primjerice, prijenosni ultrazvuk, videolaringoskopi i dr. Što je još važnije od opreme imamo zaposlenike koji su vrhunski educirani u našem Edukacijsko-simulacijskom centru, koji je prepoznat ne samo diljem republike Hrvatske nego i dalje, a svi se i kontinuirano educiraju, osim na internim edukacijama i na međunarodnim tečajevima. Upravo to je ključ zadržavanja i privlačenja kadra, pa medicinskih sestara/tehničara i vozača imamo dovoljno, a u suradnji sa Županijom i dodatnim stimulativnim mjerama Županije, uspijevamo organizirati službu i s mladim doktorima medicine, unatoč učestalim, nekontroliranim raspisivanjima natječaja u bolnicama. Hitna medicina je preteška, zahtjevna i mladi doktori medicine danas, kada mogu birati, nemaju interesa provesti radni vijek u hitnoj medicini, a otežavajući faktor je i da sa specijalizacijom hitne medicine ne mogu raditi privatno, a to je ono što se danas, nažalost potiče, smatra pročelnica Antić.
Reorganizacija
Za bolničku hitnu medicinu zadužen je Objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP) u Općoj bolnici Pula, a kako on funkcionira pojašnjava ravnatelj OB Pula dr. Andrej Angelini:
- U OHBP-u se pacijenti pregledavaju prema trijažnim kategorijama. Što je trijažna kategorija viša (4 ili 5) to je čekanje duže. Hitni pacijenti kod kojih je dodijeljena trijažna kategorija 1 do 3 promptno se rješavaju. Pacijenti trijažnih kategorija 4 ili 5 pomoć bi trebali potražiti kod nadležnog liječnika u Domu zdravlja, ističe ravnatelj i dodaje da je u tijeku etapna reorganizacija OHBP-a.
- Što se tiče medicinskog kadra koji se spominje treba naglasiti da OB Pula može opskrbiti sva hitna stanja što se tiče dječje kirurgije, jedino se specifični slučajevi transportiraju u tercijarnu ustanovu, odnosno KBC Rijeka - Kliniku za dječju kirurgiju. Ne postoji specijalizacija iz dječje radiologije! Dječjeg kardiologa je bolnica imala, ali je doktorica otkazala ugovor o radu, a u novom petogodišnjem planu je i uža specijalizacija iz dječje kardiologije. U bolnici radi neuropedijatar koji sudjeluje u liječenju stacionarnih pacijenata, kao i ambulantnih, nastavlja ravnatelj OB Pula koji se dotaknuo i »opreme koja sakuplja prašinu«.
- Operacijski blok je organiziran kao zasebna cjelina tj Odjel. Svakodnevno su u funkciji 7, 8 operacijskih sala, kao i sala za hitnu sekciju u Službi za ginekologiju i porodništvo. Zaposlen je dovoljan broj medicinskog osoblja. Liste čekanja za »hladne« elektivne zahvate su u granicama, a za određene zahvate nema liste čekanja. Bolnica posjeduje dva angiogafska aparata i oba dva su u funkciji i ne skupljaju prašinu! Nalaze očitavaju bolnički specijalisti, zaključuje ravnatelj Angelini.
Cijene smještaja u dom
Dom za starije osobe Alfredo Štiglić Pula, ustanova čiji je osnivač Istarska županija, ima javno dostupne cjenike na svojim mrežnim stranicama, a one, kako objašnjava ravnateljica Doris Ivanković, ovise o vrsti sobe (jednokrevetna, dvokrevetna i trokrevetna) i o stupnju usluge koja se korisniku pruža (prema Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga postoje I., II., III., IV. stupanj usluge).
- Dom djeluje na dvije lokacije pa tako u matičnoj zgradi u Krležinoj ulici jednokrevetne sobe koštaju od 491-652 eura, a dvokrevetna 453-614 eura. Na drugoj lokaciji, točnije u Mažuranićevoj 10 cijena jednokrevetne sobe iznosi 963 eura, a dvokrevetna 926 eura. Na navedenoj adresi nalazi se specijaliziran Odjel za demencije gdje su smješteni korisnici oboljeli od Alzheimerove demencije i/ili drugih demencije, najvišeg IV. stupnja potrebne skrbi. Navedeni Odjel zahtjeva specifičan pristup korisnicima, i specifičan oblik skrbi korisnika, drugačije prostorne uvijete i veći broj radnika, a sve sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Samim time i cijena je veća nego cijena usluge smještaja u Krležinoj 33, kaže ravnateljica koja pojašnjava da bi stvarna cijena u domu iznosila i do 1.330-1.500 eura da Istarska županija što iz vlastitih sredstava, što iz decentraliziranih, ne sufinancira redovnu djelatnost domova čiji je osnivač.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
