NA DANAŠNJI DAN U GLASU ISTRE
VREMEPLOV: U PRAG VRAĆENO 18 I POL TONA ZLATA KOJE SU NACISTI OPLJAČKALI U RATU, zaseok na pazinštini dobio prvi sunčani kolektor
Zlato je vraćeno tadašnjoj Čehoslovačkoj poslije dugotrajnih pregovora koji su uspješno okončani tek početkom te 1982. godine. Vrijednost zlata iznosila je oko 150 milijuna dolara, što u današnjoj protuvrijednosti iznosi 410 milijuna dolara * Josip Cibura na krovu svoje kuće u zaseoku Ciburi na području Mjesne zajednice Stari Pazin instalirao je sunčani kolektor koji mu je služio za zagrijavanje vode u kupaonici i druge potrebe u kućanstvu
"Prvi seoski sunčani kolektor", glasila je vijest na današnji dan 23. veljače 1982. godine. Josip Cibura, koji se tada bavio ugostiteljstvom i poljoprivredom, na krovu svoje kuće u zaseoku Ciburi na području Mjesne zajednice Stari Pazin, instalirao je suvremeni sunčani kolektor, koji mu je služio za zagrijavanje vode u kupaonici i za druge potrebe u kućanstvu.
- To je prvi slučaj te vrste na seoskim krovovima Istre, zaključena je vijest popraćena fotografijom Josipove kuće.
"U Prag vraćeno opljačkano zlato", naslovljena je bila, pak, vijest objavljena na naslovnoj stranici Glasa Istre tog dana prije 38 godina, a 37 godina nakon kraja Drugog svjetskog rata, za koji je i vezan povratak dojmljive količine zlata.
Uz mjere pojačane sigurnosti, iz Švicarske je avionom dopremljeno u tadašnju Čehoslovačku 18,4 tona zlata koje su nacisti opljačkali tokom Drugog svjetskog rata i koje je zatim dospjelo u ruke zapadnih saveznika SAD i Velike Britanije. Zlato je vraćeno Čehoslovačkoj poslije dugotrajnih pregovora koji su uspješno okončani tek početkom te 1982. godine.
- Vrijednost vraćenog zlata, kako se procjenjuje, iznosi oko 150 milijuna dolara (u današnjoj protuvrijednosti 410 milijuna dolara, op. a.). Čehoslovačka je, prema postignutom sporazumu, trebala isplatiti oko 81 milijun dolara na ime obeštećenja za nacionaliziranu imovinu američkih građana i firmi.
Poljska uvećala privatnu zemlju s 20 na 100 hektara
Istodobno, tih je dana poljska vlada podnijela parlamentu prijedlog zakona o povećanju zemljišnog maksimuma u privatnom vlasništvu s tadašnjih 15 do 20 hektara na 50 do 100 hektara. Ovo je višestruko povećanje trebalo potaknuti proizvodnju u privatnom sektoru poljoprivrede, čiji je udio u proizvodnji hrane u Poljskoj tada iznosio oko 70 posto.
Taj prijedlog treba staviti u kontekst ondašnjeg izvanrednog ratnog stanja u Poljskoj koje je uvedeno samo dva mjeseca prije ove namjere povećanje zemlje u privatnim rukama, a čemu je naš list također posvetio karticu teksta na svojoj naslovnici.
Cilj vojne vlade bilo je razbijanje popularnog oporbenog sindikata "Solidarnost" koji je početkom 80-ih prerastao u masovni pokret s preko deset milijuna sljedbenika, čijem je lideru Lechu Walesi 1983. dodijeljena Nobelova nagrada za mir. Tijekom izvanrednog ratnog stanja najmanje 50 građana je izgubilo život, dok ih je preko 5.000 bilo uhićeno i internirano.
- Policijski sat još uvijek traje, a informacije o privrednim kretanjima govore da sporo oživljava ekonomska aktivnost u Poljskoj. Budući da se sve više zapadnih zemalja priključuje Reaganovoj akciji ekonomskog "kažnjavanja" Poljske, to dovodi u pitanje stabilizacijski program vojnih vlasti, isticalo se u toj vijesti.
Tada je posebno teška bila situacija s opskrbom. Tih je dana pristizala pomoć u paketima iz raznih krajeva svijeta, što je bio glavni izvor opskrbe poljskih građana. Tako je, također na naslovnici Glasa Istre, uz ovu vijest plasirana fotografija istovara riže u Gdanjsku. Riže je kao poklon stigla iz Dalekog Istoka.
Usput, prije šest godina, u 90. godini umro je general Wojciech Jaruzelski, posljednji poljski komunistički vladar Poljske, koji će ostati zapamćen po tom vojnom slamanju oporbenog pokreta Solidarnosti 1981., ali i po tome što je osam godina poslije bio prvi u bivšem komunističkom istočnoeuropskom bloku koji je omogućio održavanje demokratskih izbora i imenovao nekomunističkog predsjednika vlade.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
