Istarska baština poznata u svijetu
FOTO BILJEŠKA / Posjetili smo Kneževinu Monako i pronašli – Pulu
(Snimila Annamaria Vidović)
Smještena na Azurnoj obali, Kneževina Monako jedna je od najmanjih, ali i najbogatijih zemalja na svijetu. Standard života u ovoj kompaktnoj mikrodržavi neusporediv je s onim na što je prosječan čovjek naviknut: luksuzni automobili, skupi modni brendovi poput Chanela, Louisa Vuittona i Guccija, cijene večera koje prelaze tisuću eura... Sve je to samo djelić svakodnevice bogataša koji su svoju sreću pronašli u Monaku. Dok smo šetali i obilazili najpoznatije znamenitosti, osjećali smo se kao da smo na filmskom setu, okruženi ljudima koji uistinu uživaju u životu - ili barem u onome što luksuz i bogatstvo nude kao njegovu verziju, daleko od siromaštva i gladi.
Tijekom razgleda Kneževine ubrzo smo naišli i na Oceanografski muzej, smješten na samom rubu stijene. Fasada je neoklasična, izrađena od svijetlog kamena s mnoštvom detalja: stubovi, kipovi morskih stvorenja, veliki prozori i ukrasne skulpture daju joj svečan izgled. Sama zgrada je masivna i monumentalna, s dugim pročeljem koje gleda prema moru. No unatoč tome što privlači poglede brojnih prolaznika, to nije ono što je nas najviše zaintrigiralo.
Naime, u frizu pročelja muzeja uklesana je, među ostalim, i riječ „Pola“. Kako doznajemo od administrativne referentice muzeja, Elisabeth Baltzinger, na pročelju su ispisani nazivi plovila koja su krajem 19. stoljeća činila svjetsku znanstvenu flotu. Popis brodova sastavio je liječnik Jules Richard, prvi ravnatelj muzeja, i predao ga princu Albertu I., koji je iz ponuđenih pedeset naziva odabrao dvadeset najreprezentativnijih, tj. onih koji su, po njegovu mišljenju, najbolje simbolizirali znanstvena postignuća tog doba. Zahvaljujući upravo tom izboru, Pola je dobila svoje mjesto na fasadi ove prestižne ustanove.
Transportni parobrod Pola građen je za austrougarsku Ratnu mornaricu 1869.-71. u pulskom Arsenalu. Korišten je u više mornaričkih oceanografskih ekspedicija na Mediteranu i u Crvenom moru. Kao transportni brod u travnju 1882. prevezao je iz Pule opremu i 14 sudionika austrougarske znanstvene ekspedicije na arktički otok Jan Mayen, organizirane u sklopu međunarodnog istraživanja Arktika i Antartika, nazvanog Prva međunarodna polarna godina. Pola se po istraživače vratila u ljeto 1883., i vratila ih u Pulu 26.10.1883. godine, piše Istrapedia.hr.
Zanimljivo je i da je tijekom druge ekspedicije 28. kolovoza 1891., o čemu piše i Wikipedia, izmjerena dotad najveća dubina Sredozemnoga mora na dubini od 4 404 metara. Upravo zbog toga je dubinska točka nazvana Pola, a udaljena je približno 50 nautičkih milja (oko 93 km) jugozapadno od rta Matapana.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
