SVJETIONIČKI LIBAR MALI: Najobuhvatnija priča o svjetionicima na istočnoj obali Jadrana

Palagruža

Ljubitelje povijesti, mora i obale mogla bi zainteresirati nova monografija "Svjetionički libar mali" autora Vedrana Trgovčića, koja se bavi svjetionicima na istočnoj obali Jadrana.

Vedran Trgovčić je projekt pod radnim nazivom "Lanterne" započeo još 2001., a bazirao ga je na arhivskim i terenskim istraživanjima svjetioničarstva na istočnoj obali Jadrana, na dosad neistraženoj povijesti od početka 19. stoljeća do danas što je popraćeno opsežnom grafičkom građom.

"Svjetionički libar mali" donosi cjelokupni pregled nastanka i razvoja moderne farologije na istočnojadranskoj obali istražene putem raznih nacrta, tlocrta i ugovora. Drugi dio monografije dokumentira njihovo današnje stanje uz opis glavnih karakteristika te uključuje kratka svjedočanstva svjetioničara kroz povijest.

Da bi realizirao taj projekt i objavio knjigu, Trgovčić je kroz 15 godina angažirao 25 suradnika, među kojima je bilo i volontera, a ekipa se tijekom svih tih godina mijenjala.

Vedran Trgovčić je studirao povijest umjetnosti i arheologiju prvo u Zadru, a onda i u Ljubljani te je stekao iskustvo rada na terenu.

Govoreći o razlozima zbog kojih je krenuo u ovaj poduhvat, prisjeća se seminara na fakultetu gdje se trebao pozabaviti svjetionicima i tada je shvatio da nikakve literature o toj temi nema. Nakon seminara je nastavio raditi jer su ga poticali ljudi koji su vezani uz more, jedriličari poput nedavno preminulog Boruta Čičin-Šaina iz Opatije i zaljubljenici u povijest pomorstva poput pokojnog Ivana Barbalića iz Pule. Upravo je Barbalić rekao da je projekt jako opsežan i da će trebati 20 godina do konačne valorizacije.

Trgovčić nije mogao tu ideju realizirati sam, ali budući da se dugo vremena bavio produkcijom raznovrsnih evenata imao je dovoljno iskustva da zna kako organizirati posao te je putem svoje agencije angažirao fotografe i povjesničare umjetnosti.

Naslovnica knjige

Prvi korak je bio obratiti se državnim institucijama kao što je PLOVPUT iz Splita koja se brine o svjetionicima, no oni mu nisu puno mogli pomoći u vezi arhive pa je krenuo intervjuirati ljude i pretraživati arhive usprkos tome što građa o svjetionicima nije sređena jer se tom temom nije bavio nitko od povjesničara, ili ako već jest, bilo je to tek površno.

Nakon višegodišnjeg istraživanja, nedavno je Trgovčić na Facebooku osmislio virtualni muzej farologije Projekt Galiola - Pharology Virtual Museum koji je financiran vlastitim sredstvima. Želja mu je da se muzej otvori na području općine Medulin budući da su prvi hrvatski svjetioničari krenuli iz Premanture, a dok se to ne dogodi postoji virtualna varijanta na kojoj će se uskoro krenuti s izložbama u koje će biti uključena ogromna količina podataka koji se ne mogu naći na internetu.

Iako je ovo najobuhvatnija priča o svjetionicima na istočnoj obali Jadrana, Trgovčić napominje da istraživanje i dalje traje te mu se još uvijek javljaju ljudi, potomci svjetioničara pa će ogromna baza podataka o svjetionicima biti još i veća. Ta će baza poslužiti za objavljivanje materijala u video i tiskanom formatu, postavljanje izložbi itd. s konačnim ciljem upoznavanja široke javnosti o ovom dijelu dosad neispričane povijesti. Zbog svega toga bio je potreban ovaj virtualni muzej u kojem će se, uz svjedočanstva svjetioničara, govoriti i o arhitekturi i svjetioničkim inovacijama.

Monografija "Svjetionički libar mali" ima 380 stranica, na hrvatskom ili engleskom jeziku, a može se rezervirati mailom na [email protected] ili putem poruke na Facebook stranici Galiola Pharology Virtual Museum. Uz tiskanu dostupna je i elektronska verzija.