Mršavljenje je proces koji zahtjeva svoje vrijeme. Moramo biti svjesni da se nismo udebljali u par dana ili tjedana, nego da se radi o poremećaju cjelokupnog metabolizma koji se razvijao postepeno, kroz duži niz, najčešće godina. Isto tako nećemo naglo niti smršaviti

Nikada se nije više pričalo o prehrani, kao što ni podaci nisu nikada bili više kontradiktorni nego danas. U šumi podataka naći "zdravo drvo" nije uopće lako, tim više što materiju treba jako dobro poznavati da bi ocijenili dobre i loše strane svega što nam se nudi, veli nam Marijana Martinčić, dr. med, nutricionist, na samom početku razgovora navodeći kako njoj u toj distinkciji puno pomaže ne samo nutricionističko znanje već i to što je liječnica pa lakše može prodrijeti u istinitost nekih podataka.

- Većina ljudi o zdravijoj prehrani počinje misliti upravo sada, na početku nove godine, kao dio novogodišnjih odluka?

- Da, nakon prosinačkog prejedanja i udovoljavanja samima sebi zbog "takvog doba godine" slijedi hladno siječanjsko "otrežnjenje". Kile su se nakupile, praćene osjećajem krivice ili bez, no što je tu je. Najoportunije je postaviti nove ciljeve što se tiče tjelesne mase, prehrambenih navika ali i tjelesne aktivnosti i to ne samo iz estetskih već i iz zdravstvenih razloga. Što prije počnete s novim, zdravim i uravnoteženim načinom prehrane, prije ćete se zadovoljno osjećati u vlastitoj koži, a vjerojatno unaprijediti i vlastito zdravlje.

- Što biste prvo preporučili našim čitateljima?

- Prije svega preporučila bih im detoksikaciju organizma nakon nemarnog prosinca. Vrijeme je za postblagdansku detoksikaciju koju je najbolje započeti smanjenim unosom hrane te primjerenim unosom vode od minimalno dvije litre dnevno kao gotovo jedinog napitka. Kod redovnog pražnjenja crijeva i kao pomoć jetri kao glavnom organu za detoksifikaciju mogu biti pravilno i cjelovito pripravljeni dodaci prehrani. Primjerice kao pomoć u čišćenju jetre dobrim se pokazao liveraid kao cjelovit pripravak, jer sadrži puno enzima - katalizatora u procesu čišćenja, a ne samo silimarin koji neće sam dovoljno pomoći.

- Što je s postom?

- On može biti od velike pomoći upravo kod detoksikacije. Kada govorim o postu prvenstveno mislim o onom svakodnevnom, noćnom budući naš organizam nije fiziološki predodređen za probavu noću, dakle treba paziti kada nam je zadnji obrok. Štoviše, od velike koristi pokazao se i post na jedan cijeli dan, jednom mjesečno i to ne samo kao pomoć kod mršavljenja već i kod usporavanja razvoja nekih neurodegenerativnih bolesti. No, jednom uspostavljena normalna tjelesna masa ne bi smjela biti samo privremeno rješenje, nego dugoročni ili čak doživotno održavan itekako važan čimbenik zdravlja.

- Što uopće podrazumijeva zdrava prehrana?

- Osobno se kao liječnica i nutricionistica vodim smjernicama koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, a koje se temelje na brojnim klinički i epidemiološki provedenim istraživanjima.

- Koje su to smjernice?

- Ukoliko se radi samo o redukcijskoj dijeti, bez pridruženih bolesti koje zahtijevaju drugačiji pristup, onda dnevni unos kalorija ispod 1.200 nije preporučljiv bez obzira na početni ITM (index tjelesne mase) jer izaziva gladovanje koje je čak kontraindicirano. Preporučeni omjer dnevno unesenih makronutrijenata trebao biti slijedeći: od 55 do 60 posto od ukupnih dnevnih kalorija trebali bi dobivati iz složenih ugljikohidrata, 15 do 20 posto iz proteina te

 25 do 30 posto iz preporučenih skupina masti.

- Što je s vitaminima, trebamo li uzimati suplemente, ako se hranimo na ovaj način?

- Kada govorimo o mikronutrijentima (vitaminima i mineralima) postoje vrlo precizno izrađene tablice s preporučenim dnevnim količinama. Preferira se unos putem hrane, no ukoliko se već pojavi deficit medicinski je indiciran unos putem takozvanih nutriceutika odnosno dodataka prehrani.

- Svjesni smo prehrambenih trendova koji svake godine donose neke druge smjernice. Trenutno je medijski vrlo prisutan paleo ili LCHF (low carbohydrat high fat) pokret, koje je Vaše mišljenje o tome - trebamo li doista svi izbaciti gluten i ugljikohidrate iz prehrane?

- Ovi se trendovi temelje na evolucijskim spoznajama i posljedično pozitivnom selekcijom u načinu prehrane ljudske vrste. No, iz mojeg osobnog iskustva u radu s klijentima, prestroga selekcija i posljedična svjesna eliminacija velikog broja namirnica (naročito proteinskog i ugljikohidratnog kemijskog porijekla) može za posljedicu imati i ortoreksiju što već predstavlja psihološki poremećaj hranjenja. Ovu je opsesiju definirao 1997. godine doktor Steve Bratman, a radi se o kompulzivnom poremećaju ponašanja tijekom kojeg je pojedinac opsjednut zdravom prehranom, a većinu svojeg vremena fokusiran je na svoj prehrambeni plan. Slično je i s pretjeranim ograničenjem unosa glutena ili nekih drugih proteina ili ugljikohidrata iz prehrane, dakako, ukoliko zaista nije medicinski dijagnosticirana intoletancija na gluten ili neki drugi nutrijent, što je ipak u praksi rjeđe no što se stiče dojam prateći ne medicinsku publikaciju. (Borka PETROVIĆ)

Povezane vijesti

• Pogledajte koje namirnice podižu želju za seksom, a koje smanjuju. NEKE OD NJIH DJELUJU OBRNUTO NEGO ŠTO SVI MISLE!
• Pistacija - zeleno zlato koje ubrzava metabolizam i povećava osjećaj sitosti
• Knjižica recepata Zelene Istre "NAŠI STARI ZNAJU - HRANA NIJE OTPAD"