KREŠIMIR MIŠAK, Poznati novinar, pisac i urednik emisije "Na rubu znanosti"

Od gospodara nad tehnologijom čovjek postaje ovisan o njoj i gubi iz vida ono što je autentično ljudsko

| Autor: Aldo POKRAJAC
Krešimir Mišak (Snimio Dejan Štifanić)

Krešimir Mišak (Snimio Dejan Štifanić)


Veliko zanimanje izazvao je Krešimir Mišak za nedavna posjeta Rovinju, a za njegovo predavanje naslovljeno "Transhumanizam, da li ti se sviđam" u velikoj dvorani Doma kulture tražila se stolica više. Poznati novinar, pisac i urednik HRT-ove emisije "Na rubu znanosti" nakon dvosatnog predavanja potpisivao je svoje knjige, a mnogi su željeli s njim popričati ili napraviti selfie. Nakon svega našao je vremena i da popriča s nama.

- Transhumanizam je sam po sebi pozitivan pojam jer teži napretku. Valja, međutim, reći da postoje dvije vrste transhumanizma, organski i tehnološki. Organski transhumanizam podrazumijeva intelektualno produbljivanje pažnje i nadilaženje ljudskih ograničenja, a taj pojam bolje poznajemo pod nazivom vježbanje.

Na ovaj način može se uživati u nečemu kad radiš ono što voliš, odnosno kad se moraš udubiti i izložiti određenom psihofizičkom naporu. Svaki čovjek koji je prvi zaronio više od stotinu metara nadišao je ljudska ograničenja vlastitim naporom.

- Vaš predmet zanimanja je tehnološki transhumanizam. Za ovaj pojam i pojavu ne nalazite, međutim, lijepe riječi. Nasuprot, definirate to kolektivističkim trendom koji ograničava pažnju i zatupljuje čovjeka.

- Nasuprot organskom transhumanizmu koji je isključivo individualan, tehnološki transhumanizam kroz integraciju s tehnologijom uvijek je kolektivistički. Drugim riječima, tehnološki transhumanizam predstavlja sustav koji čovjeka tjera da se ujednačuje s drugima pri čemu se gubi ljudska komponenta različitosti.

Tehnološki transhumanizam oduzima i fragmentira pažnju, a ako je mozak izložen takvim kratkoročnim informacijama, on se tome prilagođava pa se postavlja pitanje hoće li nekom djetetu u budućnosti biti izazov pročitati tridesetak stranica teksta.

Kod organskog transhumanizma postoji određeni cilj i kada se on dosegne postaje nebitan jer se sve bitno događa po putu. S druge strane, kod tehnološkog transhumanizma po srijedi je utilitarizam, odnosno kao robot koji stoji, obavi funkciju i prestane raditi.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter