ZAGREB
Virtualna izložba "Simbolika tvarnog u zbilji puta križa"
(Hina/EPA)
Virtualna izložba "Simbolika tvarnog u zbilji puta križa" u povodu jubilarnih 30. svečanosti "Pasionske baštine" može se pogledati na internetskoj stranici Muzeja Mimara do 20. travnja.
Ovogodišnja izložba "Simbolika tvarnog u zbilji puta križa" nastavlja se na niz izložbi "Ecce homo", “Večere Gospodnje”, “Žena na križnom putu”, na kojima su slikari i kipari svojim djelima nalazili, i nudili odgovore na stvarnost i duhovnost križnog puta doživljenog kroz prizmu nekog motivskog koncepta.
No, ona je donekle drukčija od dosadašnjih jer se iskazi toliko ne vežu uz ikonografiju postaja križnog puta već su poveznice razvijene unutar prividno manje važnih elemenata, ističe likovni kritičar Stanko Špoljarić.
Po Špoljarićevu mišljenju znakovitošću, a radi se pretežno o platnu i drvetu, nadilaze doslovnost svojih taktilnih karakteristika pa su integrirani i suprotstavljeni figurativnom.
Ocijenio je kako su četrdesetak afirmiranih umjetnika različitih naraštaja intrigantnim akcentuiranjem dali nove nijanse sadržajnom, te u svojim različitostima poštuju i tradiciju i otvoreni su nekonvencionalnim rješenjima.
Prisutni su, smatra, autori vjerni realističnoj opisnosti i u gradnji likova i oblikovanju prostora, slikari kojima je bliža sloboda ekspresionističke forme, autori s oblicima bogate asocijativnosti, s davanjem predmetnom materijalu prizvuk sakralnog.
Sanda Stanaćev Bajzek pak ističe kako 45 autora, u materijalizaciji vlastitoga duhovnog, valoriziraju slikom, grafikom, asamblažom, reljefom, mozaikom, skulpturom il’ instalacijom, svetost predmeta koji su, iz minornosti materijalnog i raspadljivog, Isusovom spasiteljskom žrtvom, preobraženi u simbole vječnog i neraspadljivog.
Naglašava kako izložbom svjedočimo intrigantnosti torinskog Svetoga Platna u brojnim likovnim realizacijama.
Umjetničke varijacije koje ovom izložbom svjedoče popularnost ove "vera icona" djelo su u sakralnom prokušanih autora poput Ane Marije Botteri, Hrvoja Puškarića, Danijela Žapčića, Hrvoja Marka Peruzovića i Vladimira Blažanovića ili skladno ukomponirane u drvo križa u jednostavnoj čistoj trodimenzionalnoj formi Karin Grenc.
Napominje kako križem kao elementom tvarnog u refleksiji duhovnog promišljaju Blaženka Salavarda, Dorica Matjan i Deša Popović. Kao “teret tuđih grijeha” u slici je i Nike Ančića.
“Slika” je i osobne ljudske i umjetničke muke u razapetoj tkanini na poleđinu blindrame slikarskog platna Branimira Dorotića, a znak izvršenog otkupljenja u slici Dubravka Mokrovića.
Simbol zdravoga Novozavjetnog stabla Novog saveza u ekspresivnoj je mrlji Mate Lovrića, ističe Stanaćev Bajzek i dodaje kako je tu prizor nade Ivice Marekovića, stup bičevanja u “Optužbi” Leile Michieli Vojvoda, a u slici Tihomira Lončara su čavli kojima je Isus na križ proboden.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
