Pred punim INK-om
FOTOGALERIJA / Vida Demarin održala predavanje na temu "Međuigra uma, srca i emocija"
Pred iznimno brojnom, u velikoj većini ženskom publikom, u Istarskom narodnom kazalištu – Gradskom kazalištu Pula, gostovala je večeras akademkinja Vida Demarin s vrlo zanimljivim predavanjem "Međuigra uma, srca i emocija" koji je izazvao veliki intres kod publike.
Premda je bila najavljena kao akademkinja iz Pule, ponosno je istaknula svoje, po ocu medulinske korijene, dok joj je majka iz Gospića, a ona živi u Zagrebu.
U predavanju je na stručan način, ali ipak prigodan za širu publiku, predstavljen spoj, zajedničko djelovanje srca, uma i emocija unutar jedinstvene cjeline te još jednom je ukazano da je misliti pozitivno pola zdravlja i da to nije tek uzrečica ili misao, nego da to – kako je dokazala citirajući brojne znanstvenike i studije, utječe na zdravlje te na ishod bolesti. Još jednom je potvrđeno kako stres djeluje na čitav spektar bolesti odnosno zdravstvenih znanja što je i znanstveno argumentirano, ali da puno ovisi i o tome kako se određena osoba nosi sa stresom.
Govorila je o tome kako su um, srce i emocije međusobno povezani aspekti ljudskog iskustva, od kojih svaki igra jedinstvenu, ali isprepletenu ulogu u oblikovanju naših misli, djelovanja i dobrobiti.
- Um je, rekli bismo, racionalno središte koje vodi donošenje odluka i rješavanje problema putem logike i analize. Srce, tradicionalno povezano s osjećajima i intuicijom, služi kao izvor empatije, ljubavi i povezanosti, utječući na naše interakcije i osobne vrijednosti. Emocije proizlaze i iz uma i iz srca, djelujući kao signali koji odražavaju naše unutarnje stanje i reakcije na vanjske događaje. Svi su oni povezaniji nego što se može činiti te zajedničkim radom čine složeni sustav koji pokreće naše ponašanje, odnose i osjećaj sebe, naglašavajući važnost ravnoteže i samosvijesti u emocionalnom zdravlju, kazala je ističući da se živčani sustav sastoji od oko 86 milijardi međusobno povezanih neurona. Um je neopipljiv, istaknula je.
- Mozak i um se isprepliću, jako su povezani, ali nisu sinonimi, premda se često koriste kao takvim. Mozak, naime, fizički organ u tijelu, dio je središnjeg živčanog sustava, a odgovoran je za obradu informacija i još puno toga, dok su um odnosi na nefizički, apstraktni aspekt osobe koji uključuje misli, svijest, emocije, percepcije i svjesnost. Tu dolazi i srce, emocije, a zdravo srce i zdravi mozak su povezani. Psihosocijalni stres svakodnevno dovodi do psihičkih opterećenja, a važna je uloga amigdale u svemu tome. Iako srce može poticati impulzivne odluke temeljene na osjećajima, ono također potiče empatiju, suosjećanje i ljudsku povezanost, pomažući u stvaranju osjećaja identiteta i svrhe, kazala je, između ostalog brojnoj zainteresiranoj publici.
Zanimljiv je bio njezin prikaz međuigra između uma i srca, što je složen i dinamičan odnos.
Bilo je govora kroz razne primjere o kroničnom stresu, primjerice loš brak predstavlja isto kroničan stres, kao i razne nepovoljne situacije na poslu, a kada se više toga spoji, to pokreće cijeli mehanizam. Također, osvrnula se i na ulogu kortizola, koji se potroši kod kroničnog stresa. Sve to dovodi i do raznih upala, kako je navela, koje ne moraju biti kao gripe i prehlade. Um komunicira sa srcem, navela je.
- Emocije i misli su povezane, ovise jedne o drugima, Adler je jednom rekao "slijedite svoja srca, ali uzmite i mozak sa sobom". Srce ima vlastitu svjesnu inteligenciju, a emocije utječu i na druge ljude, jako utječemo jedni na druge, navela je. Bilo je govora i o emocionalnoj inteligenciji.
Dakako, nije mogla izostati niti ljubav, jer "sve odakle krećemo, sve je ljubav", koja djeluje na naše opće psihofizičko stanje na razne načina, a što je i važno za sreću.
- Prosječna osoba ima 60.000 misli dnevno, veliku većinu nesvjesno, a od toga 75 poto negativnih. Treba otići u dubinu tih misli, treba čim više pozitivno razmišljati, vidjeti taj dvosmjerni odnos misli i emocija. Naše misli utječu na emocije, pacijenti, prilikom zaraze virusima ili bakterijama, koji su mislili pozitivno, imali su lakšu kliničku sliku, a tko vidi svjetlo na kraju tunela ima 23 posto manje šanse da razvije bolest srca, navela je govoreći i o epigenetici, o tome kako genetske karte su uplašile mnoge ljude jer ako imaš oca s moždanim, mamu s Alzhaimerom, odmah krenu strahovi.
Također, pokazano je i kako ljubav djeluje pozitivno i na pacijente koji boluju od demencije, primjerice kada ih posjećuju unuci, pojavi im se osmijeh, kao da se na trenutak "vrate". Kazivala je i o biologiji vjerovanja te o činjenici da pacijenti, podijeljeni u dvije skupine, koji su govorili svakodnevno 20 puta ujutro i isto toliko navečer "svaki dan u svakom pogledu sve mi je bolje", su uistinu više napredovali od druge skupine, koja nije to govorila.
Kazivala je i o važnosti plesa za opće dobrostanje, o pozitivnim mislima, a potom je odgovarala i na razna pitanja iz publike.
Akademkinja Vida Demarin, specijalistica je neuropsihijatrije te redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske (HAZU). Znanstvena je savjetnica i redovita profesorica neurologije u trajnom zvanju Sveučilišta u Zagrebu. Od 2001. do 2003. godine bila je prodekanica za nastavu pri Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osnovala je Laboratorij za cerebrovaskularnu dijagnostiku u KBC-u Sestre milosrdnice, te Hrvatsko društvo za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ) i Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara. Predsjednica je Međunarodnog instituta za zdravlje mozga.
Od 2012. do 2015. godine bila je medicinska ravnateljica Poliklinike Aviva, a prethodno, od 1994. do 2011. godine bila je predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Sestre Milosrdnice. Usavršavala se u vodećim svjetskim klinikama i jedna je od začetnika neinvazivne ultrazvučne dijagnostike moždane cirkulacije u Hrvatskoj, kao i u ovom dijelu Europe. Kao predsjednica Hrvatskog neurološkog društva i Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje HLZ-a, organizirala je izradu nacionalnih smjernica za najčešće neurološke bolesti: moždani udar, za glavobolju i za neuropatsku bol. Predsjednica je ili članica znanstvenih odbora više međunarodnih društava Fellow Američke akademije neurologa, Američkog društva za srce i moždani udar i Europskog društva za moždani udar. Organizirala je više domaćih i međunarodnih kongresa, simpozija i tečajeva.
Objavila je više od tisuću znanstvenih i stručnih radova, od kojih su mnogi citirani u tercijarnim publikacijama, te 83 knjige i nastavnih tekstova, a održala je i niz pozvanih predavanja na međunarodnim i domaćim skupovima. Bila je zamjenica glavnog urednika časopisa Acta Clinica Croatica, a sada je članica uređivačkog odbora časopisa RAD, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i članica uređivačkih odbora više domaćih i inozemnih časopisa. Osnovno područje njenog djelovanja je proučavanje krvožilnih poremećaja u neurologiji, moždane autoregulacije, neuroplastičnosti mozga, glavobolje i drugih bolnih stanja, kognitivnih poremećaja, poremećaja svijesti i multiple skleroze.
Nazočne je prije početka ovoga predavanja u sastavu programa "Predikat" pulske kazališne kuće, pozdravio umjetnički voditelj INK-a Matija Ferlin.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
