sastavni dio života

Što je sve utjecalo na odabir imena - u Gradskoj knjižnici predavanje održala Danijela Doblanović Šuran

| Autor: Vanesa Begić
(GKIČ)

(GKIČ)


Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, u povodu tridesete godišnjice djelovanja provodi u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom Pula ciklus javnih predavanja u kojem njegovi profesori izlažu o temama kojima se bave u svom znanstvenom i nastavnom radu.

Tako je gostovala doc. dr. sc. Danijela Doblanović Šuran koja je održala predavanje "Osobna imena u Istri ranoga novog vijeka (1500. – 1800.)".

Obilježje

Osobno ime sastavni je dio života svakog pojedinca kako danas, tako i u prošlosti. Odabir imena bio je pod utjecajem religijskih pravila, političkih strujanja, ali i određenih moda. Ranonovovjekovni povijesni izvori omogućuju razotkrivanje motivacije koja stoji iza odabira imena, zadiranje u povijest mentaliteta, kao i komparaciju praksi u različitim župama kako u mletačkom, tako i u austrijskom dijelu Istre.

- Ime je kao obilježje, a kroz povijest uvelike su se razlikovala najčešća imena kako kod žena, tako i kod muškaraca. Na sve to su utjecali i sveci zaštitnici nekoga mjesta, doba godine (primjerice veljača i ime Valentin), a matične su knjige iznimno vrijedan izvor podataka za vidjeti kako je to variralo kroz godine, pa i stoljeća. Dakako da su i migracije imale u svemu tome značajnu ulogu. Imali smo kroz godine puno Katarina, ali i Margerita, Franciska, Lucija, a kod muških bili su to Ivan, Matej, Petar, ali i Bartolomej, Martin, Nikola, Pelegrin (zaštitnik Umaga). Postoje tu i imena koja se ne mogu povezati sa svecima. Bilo je uvijek i puno Marija, ali u nekim se razdobljima ponegdje i izbjegavalo to ime, zbog poštovanja prema Bogorodici. Kasnije su kod žena bila česta imena Eufemija, Foška, Fuma, što nas podsjeća i na imena naših baka i prabaka, kazala je predavačica.

Izvanredna profesorica dr. sc. Danijela Doblanović Šuran doktorirala je s temom iz povijesne demografije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a njezin je znanstveno-istraživački interes usmjeren prema stanovništvu Istre u ranome novom vijeku, ponajprije demografskim procesima i povijesti svakodnevice, o čemu je objavila niz znanstvenih i stručnih radova te nekoliko knjiga (samostalno i u suautorstvu).

Nazočne je u ime Istarskog povijesnog društva pozdravio predsjednik Mauricio Levak.


Podijeli: Facebook Twiter