Galerija Batana
Otvorena izložba "Ni selo-Ni grad" autora Alda Pokrajca: Dokument promjena u najvećem istarskom selu
(Snimila Nina Orlović Radić)
Brojna publika, u srijedu navečer, nazočila je otvaranju izložbe fotografija "Ni selo-Ni grad" autora Alda Pokrajca. Galerija Centra vizualnih umjetnosti Batana na trenutke je bila premala da prihvati publiku i sve goste koji su privučeni aktualnošću izložbe posvećene 500-oj obljetnici nastanka Rovinjskog Sela kao i samom atraktivnošću pisma/pisanja, znanja i korištenja faktografskih činjenica (i fotografija) njenog autora, inače dugogodišnjeg i plodonosnog novinara i fotoreportera dnevnog lista - Glasa Istre.
Vrijedna ostavština
Aldo Pokrajac jedan je od onih autora koji je u svojim reportažama i članicima uvijek i na prvo mjesto stavljao svoj kraj, ljude, običaje i sve ono što njegov zavičaj čini posebnijim, drugačijim i atraktivnijim od drugih. Uz to, pažnju je uvijek poklanjao činjenicama i faktografiji, a poseban interes iskazivao za prošlost, izvornost, baštinu i autohtonost.
Stoga, i sam motiv za pripremu i realizaciju izložbe fotografija "Ni selo-Ni grad" (na kojoj je, potvrdit će autor, radio intenzivno dva mjeseca), bolje poznavaoce Pokrajčeva rada i pisanja nije iznenadio. Jer, izložba je samo jedan od nesebičnih doprinosa promociji njegovog Sela i sumještana, koji će tijekom čitave 2025. godine slaviti izniman jubilej.
A kada već navodim da je fotografska izložba svojevrsna promocija/predstavljanje Rovinjskog Sela, valja istaknuti i da je ona prvenstveno dokumentarna. Pokrajac u fokus objektiva iznova stavlja stare i do jučer (ne)poznate motive - ulice, kuće, baladure, šterne... Te iste i nekad prepoznatljive motive Rovinjskog Sela, Pokrajac ponovno fotografira iz istih uglova i pozicija čime dokumentira i objektivnošću fotoaparata bilježi promjene koje je vrijeme (ili ljudi) ostavilo na istima. Upravo, te promjene sada postaju nijemi, a istovremeno i zorni svjedoci razvoja/promjena i kao takvi, zasigurno bit trebali ostati ne samo povijesni već i trajni dokument mještana Rovinjskog Sela.
O samom autoru na svečanosti otvaranja izložbe govorio je predsjednik CVU Batana dr. Mladen Boljkovac, kazavši kako se Pokrajac od mladosti bavio fotografijom, o kojoj je puno naučio i kroz prijateljevanje i mentorstvo s Eduardom Strenjom, pulskim fotografom i urednikom fotografije u Glasu Istre.
Podsjetio je i da se Pokrajac od početka osamdesetih godina prošlog stoljeća bavi novinarskim i fotoreporterskim radom, te da od 1994. godine postaje stalnim suradnikom Glasa Istre, u kojem se zapošljava 2003. godine te ostaje do svog umirovljenja prošle godine. No, umirovljenje ga ne umiruje pa se njegovi tekstovi i danas mogu čitati na portali Istarski.hr s kojim surađuje.
Boljkovac je podsjetio i na Pokrajčev doprinos (ne samo kao jednog od osnivača Foto kluba Rovinja), već i na čitav niz reportaža posvećenih zelenoj i plavoj Istri, odnosno poljoprivrednicima i ribarima čije je priče objedinio u knjizi iz 2019. godine "Rovinj s mora i kraja", kao i na monografiju koju je, u suradnji s Deanom Cvitićem, posvetio najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu - nogometu i 60. obljetnici njegovog postaojanja u Rovinjskom Selu. Od Alda ćemo kasnije i ekskluzivno doznati, i da je trenutno zaokupiran novim izazovima - knjigom posvećenoj povijesti turizma Istre.
Biranim riječima autoru se obratio i dogradonačenik Rovinja David Modrušan, zahvalivši se autoru na doprinosu, ali i ostavštini koju je ostavio budućim generacijama, dok je dr. Aldo Sošić, izazvao ovacije publike, kazavši i predloživši da se Aldu Pokrajcu dodijeli Nagrada grada Rovinja - subito!
Naime, na izložbi su, uz stotinjak fotografija i dvije raskošne duplerice Glasa Istre vezane za Rovinjsko Selo i Seljane, predstavljene i prve karte na kojima je ucrtano Rovinjsko Selo, a koje su zaslugom dr. Alda Sošića predstavljene i protumačene.
Snažna ekspanzija
- Prve promjene koje je doživjelo Rovinjsko Selo mogu se vidjeti na kartama Državne geodetske uprave, posebno uspoređujući prve ortofoto karte iz 1968. godine i najnovije iz 2023. GI-Grada Rovinj, poručio je Sošić, iznijevši i nekolicinu zanimljivih no manje znanih činjenica koje se odnose na njegov rad. Naime, tri je desetljeća, i to svakih deset godina (1991., 2001. i 2011. godine) radio na popisu stanovništva u Rovinjskom Selu.
- Išao sam od kuće do kuće s kartom u Rovinjskom Selu i provjeravo kućne brojeve. Od 1991. godine započinje snažna ekspanzija gradnje u Selu, koja se deset godina kasnije duplirala, da bi već 2021. godine od starog Sela ostala tek jedna petina, rekao je Aldo Sošić koji je razvoj/promjene u Selu potvrdio i riječima kako je, prema katastarskim izmjenama od 1818. do 1823. godine na području Sela bilo registrirano 2983 parcela, da bi ih 2019. godine bilo skoro duplo, odnosno čak 4222.
Izložba "Ni selo-Ni grad" nudi više od stotinu fotografija Rovinjskog Sela snimljenih od sredine 50-ih godina prošlog stoljeća do danas, a najstarija među njima je razglednica iz 1922. godine koja se nalazi u monografiji "Rovinj na starim razglednicama".
Dodajmo, i kako će izložba fotografija Alda Pokrajca nakon Rovinja svoj trajni postav naći u Rovinjskom Selu i Domu kulture. Hoće li iznjedriti i prateću brošuru/knjigu pokazat će vrijeme.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
