OBJAVLJENA KNJIGA STJEPANA VUKUŠIĆA "ESEJI I ZAPISI": Autor koji se ističe i kvalitetom izdvaja među suvremenim hrvatskim književnicima

Stjepan Vukušić

Njegova djela idu u različite interesne i tematske sfere, od poezije i proze do znanstvenog rada, kojemu je posvetio dobar dio svog stvaralaštva i kojime se, u praksi kao sveučilišni profesor, dugo bavio. Njegov je znanstveni rad također vrlo raznolik, što potvrđuje da je riječ i svestranom intelektualcu

"Istra kroz stoljeća", jedan od najvažnijih izdavačkih projekata u istarskom izdavaštvu proteklih desetljeća, ponovno je pokrenuta kao redovita edicija i s novim poletom i to, kako je istaknuo glavni urednik dr. Boris Domagoj Biletić, zahvaljujući sunakladničkoj suradnji Čakavskog sabora Žminj i Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika Pula. Prva knjiga u tom nizu su "Eseji i zapisi" Stjepana Vukušića.

Stjepan Vukušić (1931.) desetljećima stanovnik tritisućljetnoga grada uokolo Arene, uvijek vrlo skroman i srdačan, autor je impresivna opusa koji se ne odlikuje toliko količinom koliko kvalitetom objavljenih djela. Njegova djela idu u različite interesne i tematske sfere, od poezije i proze do znanstvenog rada, kojemu je posvetio dobar dio svog stvaralaštva i kojime se, u praksi kao sveučilišni profesor, dugo bavio. Njegov je znanstveni rad također vrlo raznolik, što potvrđuje da je riječ i svestranom intelektualcu.

Osjećaj za detalje

Vukušićeva djela sadrže naglašen osjećaj za detalje i vrlo sugestivno predstavljanje likova, prostora i vremena: obilježava ih svojevrstan realizam te preciznost u nijansiranju likova i karaktera, što je danas - kada brojni poetski i prozni uradci u najboljem slučaju nalikuju SMS porukama - rijetkost i umijeće. Savršenstvom jezika, jezikotvornošću i istančanim izborom riječi u prozi i poeziji ističe se i izdvaja među suvremenim hrvatskim autorima.

Prvo poglavlje u knjizi posvećeno je susretima s književnosti i književnicima. Posve poseban je bio njegov susret s Tinom Ujevićem.

- S takvom popudbinom zagrebačkog književnog debija završava se drugo razdoblje u mojem životu (školovanje) te započinje služba u Krku, pa ona u Pedagoškoj akademiji u Puli i na potonjem Filozofskom fakultetu. Mojim dolaskom u Istru ustalio mi se i književni rad, pa onda i redovito objavljivanje. Nijedan urednik Istarskog mozaika, Istre ni Nove Istre nikada mi nije odbio niti jedan prilog. A redahu se brojni urednici: Marijan Grakalić, Miroslav Sinčić, Mario Kalčić, Aldo Kliman i Boris Domagoj Biletić. Ovaj na kraju - dr. Biletić - podigao je Novu Istru do markantnog časopisa na općehrvatskom i europskom planu te svojim književnim i književnosnim radom pretvorio Istru u značajno književno središte, zapisao je Vukušić.

Načinovićev prvijenac

U poglavlju Susreti s književnosti i književnicima piše i o Dobriši Cesariću, Dragutinu Tadijanoviću, Daliboru Brozoviću, Ivanu Aralici, Zvanu Črnji, Jozu Laušiću, Stojanu Vučićeviću, Josipu Severu, Zlatku Tomičiću, Davoru Šalatu, Miroslavu Sinčiću, Edinu Salamonu, Miroslavu Kovačeviću, prigodan tekst uz prvijenac Daniela Načinovića. Za Načinovića veli "stih mu je oslobođen tradicionalnoga. Zapravo, Načinović se i formira u odmaklo doba novijih faktura: nije, dakle, ni bio ukalupljen".

I Ante Dabo je dio njegove analize. "Premda zna uhvatiti dah velebitske studeni, fizički opipljiv na otočnom kamenu, Dabo je opet različan od svoje zemljakinje Andriane Škunca, koja je sve u sunčanoj raskoši i igri neposrednosti; on pronosi dah osobite spiritualnosti, u kojoj se vječno živa res cogitans umije sresti s moći jezika".

Bogato je poglavlje posvećeno jeziku. "Normalno čistunstvo jest dio stvaralačke moći svakog jezika, a za male i ne baš sretno povijesno-geografski postavljene narode on je i oblik kulturne samoobrane. Zato purizam u Hrvata ima dugu povijesnu tradiciju. Za pokudu je samo u onim primjerima koji nisu uspjeli i kada je pod svaku cijenu", piše Vukušić.

Zanimljiv je i njegov osvrt o potrebi studija hrvatskoga jezika i književnosti u Puli, a taj je tekst nastao u vrijeme kada u Puli nije bilo toga studija. "Dade se zaključiti da je Istra, i to objektivno, pa i subjektivno, žedna kroatisičke sastavnice humanističkoga razvoja, pa iz toga proizlazi i potreba za obnovom i jačanjem studija hrvatskoga jezika i književnosti s poviješću".

Usputni kristali

Bogato je poglavlje "Usputni kristali", gdje, između ostaloga, piše o Ćićariji, Tićnu, Rakovcu, Diminiću, Ronjgovu… Potom su tu susreti s književnom čakavštinom, zapisi o Toni Perušku, te puno drugih raznolikih tema. "Duh u jeziku bio je glavna oznaka nagnuća Tone Peruška. To potvrđuje sva njegova djelatnost. A ona se ne iscrpljuje u pisanoj riječi, već je živa i u našem pamćenju. U hodnicima i predavaonicama, kancelarijama i uredništvima Peruško je istančanom senzibilnošću reagirao na svjež jezični izbor, pogotovo na jezičnu prinovu. Tako je bio i poticatelj jer se prava riječ rado pojavi gdje ima odjeka".

U poglavlju posvećenu prijevodima, tu je zastupljen pogled u slovensku lirsku krajinu, a zastupljeni su autori: Matej Bor, Edvard Kocbek, Miha Klinar, Peter Levec, Ciril Zlobec, Lojze Krakar, Tone Pavček, Janez Menart, Gregor Strniša, Kajetan Kovič, Saša Vegri, Svetlana Makarovič i Aleksandar Trifonovič.

Slijede bio-bibliografija i objavljena djela Stjepana Vukušića te izbor iz kritičke literature.

Zamah "Istre kroz stoljeća"

- Za Črnjina života, u razdoblju od 1979. do 1990. u ediciji "Istra kroz stoljeća" objavljeno je deset kola s po šest naslova, ukupno 60 knjiga. Kasnije, pa sve do prije koju godinu, knjige su izlazile neredovito, najčešće u malim nakladama, a neke su čak nedostupne! Posljednja su kola (XI. do zaključno XIII.) nepotpuna, veli Boris Domagoj Biletić.

Novo uredništvo radi u sastavu Boris Domagoj Biletić (glavni urednik), Goran Filipi, Nada Galant (tajnica uredništva), Irvin Lukežić, Robert Matijašić, Rita Scotti Jurić, Josip Šiklić (tajnik edicije).

- Dogovorili smo se popuniti "krnja", nepotpuna kola. Sada su objavljene knjige (Stjepana Vukušića "Eseji i zapisi" i Vlade Acquavita "Herbarium mysticum"), kao dopuna XI. kolu (još 2004. objavljeni su neki naslovi toga kola), zatim krećemo s popunom XII. i XIII. kola, a onda, nadam se već 2020. ili 2021., izlazi XIV. kolo, potpuno "naše", dakle u tradiciji staroga, recimo tako Črnjina niza, sa šest knjiga. Ovaj je zamah "Istre kroz stoljeća" omogućen prvenstveno razumijevanjem i potporom Istarske županije i Grada Pule, odnosno njihovih resornih upravnih odjela, veli Biletić.

Objavljene knjige Stjepana Vukušića:

BUROBRAN (novele i crtice), Rijeka, 1970.; Pula, 1976.
DA ŽIVOT NE POGAZIŠ (pjesme), Rijeka, 1973.
SVIJET POD LISTINCEM (priče), Pula, 1979.
USPOREDBE DVAJU NOVOŠTOKAVSKIH NAGLAŠAVANJA -

STINIČKOG I DANIČIĆEVA (jezična studija), Senj, 1982.

USKRAĆENE BLAGOSTI (roman), Pula, 1982.
NACRT HRVATSKE NAGLASNE NORME NA OSNOVI ZAPADNOG

DIJALEKTA (monografija), Pula, 1984.

IZNAD PELINA (pjesme), Senj, 1989.
PODGORSKI VJETAR (roman), Zagreb, 1996.
DUH U KAMENU (roman), Zagreb, 1997.
ZVIJEZDE NAD GOČANOM (roman), Pula, 2003.
ADMIRAL (roman), Zagreb, 2004.
ZA MLADE SVIH GODINA (novele i priče), Senj, 2005.
TUĐIN MEĐU SVOJIMA (roman i dvije pripovijesti), Rijeka, 2006.
NAGLASAK U HRVATSKOME KNJIŽEVNOM JEZIKU, suautori Ivan Zoričić i Marija Grasselli-Vukušić (Knjiga četvrta Velike hrvatske gramatike), Zagreb, 2007.
ZEMALJSKOM USPRKOS (pjesme), Pula, 2007.
HRVATSKI ZEMLJOVID (pjesme), Zagreb, 2011.
DOK SUNCE SJA (pjesme), Senj, 2014.