NASTANAK GRADA I DREVNE OPĆINE
Održan znanstveni skup u povodu 1220. obljetnice prvog spomena Motovuna
(Snimio David Matković)
Znanstveni skup "Motovun - nastanak grada i srednjovjekovne općine. O 1220. obljetnici prvog spomena Motovuna", održan je u povodu ove velike velike obljetnice u Motovunu. Organizaciju potpisuju Općina Motovun, Turistička zajednica Općine Motovun, Državni arhiv u Pazinu, Udruga fotografa Fotovun i Josip Turčinović zajedno s Pravnopovijesnim povjerenstvom Općine Motovun.
Motovun se prvi puta spominje 804. godine u Rižanskom placitu. Tijekom vremena, u srednjem i kasnije u novome vijeku, prometnut će se u jedno od važnijih i upečatljivijih utvrđenih naselja u Istri, posebno u njezinu središnjem dijelu. Do danas će to naselje zadržati kontinuitet.
Tematski koncentriranim na razdoblje od kasne antike do otprilike 1000. godine, na formativno razdoblje ovdašnjega tvrdlja, njegovih zidina, ali i općinske organizacije, znanstvenim skupom obuhvaćen je Motovun te njegova neposredna okolica u granicama današnje Općine Motovun.
Trećina izlaganja na skupu bila je posvećena jednome od ključnih događaja povezanih s motovunskom pravnom poviješću - Rižanskim placitom; sva izlaganja o njemu predstavili su pravnici.
To se, stava su organizatori znanstvenog skupa, pokazuje opravdanim jer je Rižanski placit prvenstveno pravni akt, odnosno isprava s normativnim, regulacijskim, sadržajem, a tek zatim i u kudikamo manjoj mjeri svjedočanstvo o povijesti i prošlosti.
- Do sada je premalo prostora bilo posvećeno baš pravnome pristupu toj ispravi i njezinoj regulacijskoj osnovici, što je jedino logično i znanstveno održivo s obzirom da je riječ o pravnom aktu, dok se većina propitivanja provodila povjesničarskim pristupom.
Tu temu su na ovome skupu obradili profesori prava specijalizirani za opću i nacionalnu pravnu povijest te epohe, prof. dr. sc. Anamari Petranović s Pravnog fakulteta u Rijeci s izlaganjem "Iz javnopravne i privatnopravne riznice Rižanskog placita", zatim prof. dr. sc. Željko Bartulović također s Pravnog fakulteta u Rijeci s izlaganjem "Vlasništvo zemljišta u Rižanskom placitu iz 804. godine" te naposljetku prof. dr. sc. Zrinka Erent-Sunko i doc. dr. sc. Miran Marelja s izlaganjem "Rižanski placit i prvi spomen Motovuna u kontekstu razvoja franačkog javnog prava u doba Karla Velikog", prenio je prof. dr. sc. Ivan Milotić s Pravnoga fakulteta u Zagrebu.
Prijelaz iz antike u srednji vijek
Spominjući Motovun 804. godine Rižanski placit bilježi naselje koje postoji i naslućuje neku vrstu tada postojeće općinske organizacije. Međutim, poprilično je nepoznato kako je i kada uopće nastalo naselje na motovunskome brijegu.
Jer unatoč tvrdnjama da je ovdje postojala prapovijesna gradina, to ne samo da se ne može potvrditi, nego motovunski brijeg uopće nema kamenih naslaga kao osnovnoga supstrata za izgradnju bilo kakvih kamenih konstrukcija bez da se kamen dovlači iz udaljenosti od barem nekoliko kilometara.
Prof. dr. sc. Ivan Milotić iscrpno je analizirao prijelaz kasne antike u srednji vijek, kasnoantička, bizantska i avarska naselja pod motovunskim brijegom te benediktinske opatije franačke datacije.
Propitujući o objektivnim vremenskim okvirima formiranja naselja na motovunskom brijegu ustvrdio je da je riječ o mnogo kasnijem vremenu nego se uobičajeno misli, iznijevši tvrdnje o kasnom 7. ili više o 8. stoljeću.
Prepoznatljivi su biljeg Motovuna njegove fortifikacije, kojima je bilo posvećeno drugo središnje izlaganje na skupu koje je iznio Michele Benčić, mag. hist.. U izlaganju naslovljenom "Nastanak zidina, nastanak grada: oblikovanje Motovunskih fortifikacija kroz vrijeme" doveo je u svezu status Motovuna sustav obrane kroz vrijeme, dakle, od najranijeg postojanja Motovuna pa do vrhunca fortifikacija.
S obzirom na to da su podaci o fortifikacijama za starija razdoblja oskudna, u prvoj fazi iscrpnije se obradilo geografski položaj i reljef kao fortifikacijske elemente koji su uopće omogućili trajno naseljavanje i utvrđivanje te su kao takvi doslovno i figurativno temelj nastanka Motovuna. Drugi dio izlaganja sastojao se u pregledu nastanka fortifikacija s njihovom detaljnom analizom.
Materijalno, fizičko i neopipljivo
Profesor Livio Prodan, počasni građanin Općine Motovun, i zasigurno najbolji poznavatelj Motovunštine, u svom izlaganju "Sveti Spas iznad Kaldira", tematski se orijentirao na bizantsku i langobardsku te dijecezansku odrednicu naselja Sveti Spas smještenog na istoimenoj uzvisini, inače najvišoj točki u Općini Motovun.
Naglasak je njegova izlaganja na ispravi koja spominje to naselje 1017. godine i jednu specifičnu društvenu skupinu, arimane, kao tipičan izdanak langobardske društveno-pravne stratifikacije.
Drugi dio znanstvenoga skupa sastojao se u pluralističkoj raspravi o urbanističkom izgledu Motovuna na dvije kritične godine: 1508. i 1615. godine, radi izrade rekonstrukcije gradskog rastera.
Naime, 1508. godina je posljednja godina koju spominje Motovunski statut i iz koje potječe posljednje pravno uređenje statutarne provenijencije, dok je 1615. godina vrijeme kada je izgrađena sadašnja župna crkva i kada je središnji dio Motovuna poprimio stabilan raster gradskih ulica.
Svaki sudionik rasprave na pametnoj ploči imao je priliku argumentirano intervenirati u predloženu rekonstrukciju gradskoga rastera dodajući, mijenjajući, brišući i drugačije intervenirajući u predloženi idealni crtež grada. Svi doprinosi raspravi dokumentirani su te će na temelju njih posebno povjerenstvo provoditi analize i studije kako bi se rekonstrukcija u najvećoj mjeri približila objektivnoj stvarnosti.
- Općina Motovun već više od desetljeća neprekidno ulaže snažne napore u studij svih odrednica i čimbenika koji su izgrađivali Motovun i njegov svekoliki identitet, pravnih, povijesnih, kanonskih, crkvenih, kulturoloških, demografskih, umjetničkih, muzikoloških, ampelografskih i enoloških i drugih.
Znanstveni skup o 1220. obljetnici prvoga spomena Motovuna znanstveni je i tematski te kronološki uski, ali i nadasve specijalizirani memento na formativno doba Motovuna i njegove općine, na sam njegov iskon, na doba kada je sve počelo. V
rednujući i taj vid baštine organizatori skupa naočigled vrednuju ne samo materijalno, fizičko, nego i ono što prelazi granice toga, a kudikamo više, ali neopipljivije izgrađuje kulturu jednoga mjesnoga, općinskoga, univerzuma poput ovoga motovunskoga, zaključio je Milotić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
