u pulskoj općoj bolnici

Predstavljen medicinski traktat "Umijeće medicinskih mjerenja" Santorija Santorija

| Autor: Vanesa Begić
(Snimila Vanesa Begić)

(Snimila Vanesa Begić)


Medicinski traktat "Umijeće medicinskih mjerenja" Santorija Santorija predstavljen je u pulskoj Općoj bolnici. Predstavljači su bili Marta Jurković, autorica uvodne studije; Matija Drandić, prevoditelj traktata na talijanski; prof. dr. sc. Marija Mogorović Crljenko, recenzentica i prof. dr. sc. Zrinka Blažević, urednica i prevoditeljica traktata na hrvatski.

Nema boljeg mjesta

- Zahvalan sam cjelokupnom autorskom-uredničkom timu što je ova knjiga predstavljena upravo ovdje u Općoj bolnici, jer nema boljeg mjesta za predstavljanje takvoga djela. Sada je adresa naše bolnice Santoriova ulica, ranije je to bila Zagrebačka, a djelo koje se ovdje danas predstavlja vrlo je zanimljivo, kazao je ravnatelj Opće bolnice Pula mr. sc. Andrej Angelini.

Pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije Vladimir Torbica u svojim je pozdravnim riječima kazao da će možda i jednoga dana Medicinska škola, odmah preko puta bolnice ili pak sama bolnica, nositi ime ovog velikog znanstvenika.

- Ovo djelo predstavlja plod sinergije više znanstvenika koji su na njoj radili, imamo tu aforizme koji su i danas vrlo zanimljivi, a jedan od zaključaka može biti i taj, parafrazirajući Santorija, da u svemu treba biti umjeren te da je umjerena radost zbog pobjede bolja od trijumfalizma, kaže Torbica.

Prorektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić istaknuo je također važnost ove knjige, kao i napora Sveučilišta u zdravstvenom sektoru. Kazao je da Medicinski fakultet obrazuje razne kadrove za sestrinstvo, kojih kronično nema, a izrazio je i nadu da će uskoro obrazovati i liječnike, kojih također nedostaje.

- Nisam iz liječničke struke, no kao matematičar mogu ustvrditi da su neke metode o kojima Santorio piše i danas ostale iste, kazao je Boljunčić.

Prodekan Filozofskog fakulteta u Puli izv. prof. dr. sc. Ante Matan napomenuo je da se radi o vrlo važnom djelu, visoke kvalitete.

Marija Mogorović Crljenko osvrnula se na činjenicu da je »Medicinski traktat Umijeće medicinskih mjerenja« (1. izd.: Ars de statica medicina, Venecija 1614.) Santorija Santorija (1561. — 1636.), mletačkog liječnika istarskih korijena, uvelike obilježio cjelokupnu ranonovovjekovnu medicinsku znanost.

Santorio je u povijesti zabilježen kao izumitelj medicinskih mjernih instrumenata poput pulsilogija, termometra i stolca za vaganje, te kazala je da gotovo svako kućanstvo ima spomen na Santorija, odnosno termometar.

- Drago mi je da su mladi znanstvenici, poput Matije i Marte sudjelovali u realizaciji ove knjige, navela je Mogorović Crljenko.

Marta Jurković navela je da se Santorio smatra začetnikom ijatrofizike, prethodnikom korpuskularne teorije i promicateljem kvantitativnih metoda u medicini. Najvažniji doprinos njegova opusa ranonovovjekovnoj medicini jest činjenica da s osloncem na hipokratsko-galenovsko učenje o tzv. šest neprirodnih stvari (sex res non-naturales), Santorio razrađuje složeni ijatrofizikalni dijetetski režim koji dokazuje kvantitativnim metodama te razmatra ideju metabolizma tvari. Potom je pročitala neke vijesti s današnjih portala o zdravlju, dijetama, spavanju, zdravoj prehrani i vježbanju, ukazavši pri tome kako se neke stvari nikada ne mijenjaju.

Matija Drandić govorio je o izazovima prevođenja ovoga zahtjevnog djela istaknuvši njegovu važnost za zavičajnost, ali i za proučavanje povijesti te povijesti medicine, napomenuvši da je to po mnogočemu jedinstveni proizvod.

Prof. dr. sc. Zrinka Blažević, urednica i prevoditeljica traktata s latinskog na hrvatski kazala je da trojezični prijevod medicinskog traktata prati trojezična uvodna studija Marte Jurković. Uz talijanski prijevod Matije Drandića, tu je i slovenski prijevod Darje Mihelič.

- Svrha ovog trojezičnog prijevoda je upoznati znanstvenu zajednicu sa Santorijevim kanonskim medicinskim djelom koje je, zahvaljujući autorovu podrijetlu i znanstvenoj formaciji, integralni dio ranonovovjekovne talijanske, hrvatske i slovenske intelektualne kulture. Veliku su ulogu imali i Raul Marsetič iz Centra za povijesna istraživanja te povjesničar Darko Darovec. Moram evidentirati i činjenicu da smo mi prevoditelji izvrsno međusobno surađivali, te da tri para očiju vide bolje, a i prijevod je nakon »tri ruke« zasigurno kvalitetniji.

Bibliografija i bilješke

Izdanje je popraćeno recentnom bibliografijom te bilješkama s objašnjenjima ranonovovjekovnih medicinskih pojmova.

Knjigu je izdao Filozofski fakultet u Zagrebu (FF Press) u suizdavaštvu s Centrom za povijesna istraživanja iz Rovinja, Centrom za istraživanje povijesti stanovništva sjevernog Jadrana Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, te Instituta IRRIS za istraživanje, razvoj i strategije društva, kulture i okoliša iz Kopra. Izdanje ove trojezične znanstvene monografije financijski su podržali: Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Sveučilište u Zagrebu te Istarska županija.


Podijeli: Facebook Twiter