Kako pomoći djetetu da bude dobro (s) drugima?

(Snimio Milivoj Mijošek/Ilustracija)

Predškolski period vrijeme je kad se usvajaju osnovne socijalne (društvene) vještine koje će služiti kao temelji odnosa s drugim ljudima tijekom cijelog života. To su slušanje, započinjanje, održavanje i završavanje razgovora, predstavljanje, zahvaljivanje, postavljanje pitanja. Osim toga, predškolski period vrijeme je kad se od djece očekuje i da nauče prepoznavati vlastite emocije te ih iskazivati na socijalno poželjan način. Očekuje se i da se nauče nositi s neugodnim osjećajima, neuspjesima, da izbjegnu sukobe pritom se zauzimajući za sebe. Hrpa zadataka za dijete, zar ne?

Od početka pandemije puno se priča o tome kako će fizička distanca i prilagodbe koje smo morali napraviti u socijalnim odnosima radi pridržavanja epidemioloških mjera utjecati na naš život, no tek se u posljednje vrijeme sve glasnije čuje zabrinutost oko utjecaja na djecu. Međutim i u tome se zanemaruje utjecaj na najmlađu djecu - djecu predškolskog uzrasta.

Mnoge su se stvari i u vrtićima promijenile: grupe se međusobno ne miješaju i ne druže pa je prilika za različitost interakcija između djece, kao i s različitim odraslim osobama, puno manja. Van vrtića prilike za druženje također su puno manje… Za sve druge vještine i sposobnosti, pogotovo u predškolskom periodu, uža obitelj dovoljan je poligon za vježbanje. No, sa socijalnim vještinama nije baš tako. Naime, odrasli se ne ponašaju prema djetetu isto kao vršnjaci: prema djeci smo tolerantniji, prilagodljiviji, manje zahtjevni. Tek u odnosu s vršnjacima dijete ima priliku stvarno vježbati i usavršavati svoje socijalne vještine. Jedino će se s vršnjacima ravnopravno igrati, posvaditi i pomiriti, doživjeti odbijanje koje će ga natjerati da prilagodi svoje ponašanje i zamijeni ga uspješnijim. Kroz pokušaje i pogreške moći će naučiti koja su to ponašanja koja ga čine prihvaćenim u društvu vršnjaka. Naučit će surađivati i razvijat će svoju empatiju. Zbog svega toga važno je da prilika za druženje i učenje ima čim više.

Često odrasli ni ne doživljavaju razvoj socijalnih vještina kao nešto čemu se mora obratiti posebna pažnja, jer većina djece ipak sve te vještine spontano usvaja. Ipak, dio djece ima teškoća u sklapanju ili održavanju prijateljstava, u prepoznavanju ili izražavanju svojih neugodnih emocija, u razumijevanju neverbalnih znakova koji nam pomažu u komunikaciji, a ponekad im još i osobine ličnosti, kao npr. sramežljivost, otežavaju taj put. Takvoj će djeci trenutni uvjeti u društvu imati izraženiji negativni učinak.

Kako roditelj može pomoći djetetu da bude uspješnije u odnosima s drugom djecom i odraslima? Djeca puno više uče gledajući ponašanje roditelja, nego slušajući ih što govore. Zato djetetu treba biti dobar model. Koristite prilike tijekom dana za razgovor s ljudima koje sretnete. Uključite dijete u razgovor. Dijete će kroz vaš primjer učiti i kako biti dobar prijatelj. Kroz načine na koji vi njegujete svoja prijateljstva procijenit će njihovu važnost. Ipak, za njegovanje svojih prijateljstava djetetu će biti potrebna vaša pomoć. Povežite se s drugim roditeljima pa organizirajte druženja s vršnjacima u parku i inicirajte redovita druženja s prijateljima iz vrtića i u popodnevnim satima. Omogućite djetetu da pozove prijatelje kod sebe na igru.

Za održavanje prijateljstava djetetu će biti važno i da zna prepoznati i izraziti svoje emocije, prepoznati želje i potrebe drugih te da zna kako riješiti sukobe. U ovome ćete mu najviše pomoći tako da imenujete emocije koje se pojavljuju i kroz pitanja i prijedloge nalazite s djetetom rješenja, tj. što u tom trenutku može napraviti. Roditelji često, iz namjere da dijete poštede neugodnih emocija, rješavaju probleme umjesto djeteta. Izbjegavajte to. Veću ćete mu uslugu napraviti ukoliko potaknete dijete da, uz vašu asistenciju, samostalno riješi problem. Uz to, nemojte zaboraviti pohvaliti dijete kad pokaže primjereno ponašanje.