Dan Hrvatskoga sabora obilježen je 8. listopada kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine jednoglasno donio odluku o raskidu svih državnopravnih veza Hrvatske s bivšom državom SFRJ. Sabor je mijenjao naziv dva puta - 1997. postaje Hrvatski državni sabor, a 2000. Hrvatski sabor. Godine 2001. ukinut je Županijski dom te Hrvatski sabor postaje jednodoman. Prvi predsjednik Hrvatskog sabora bio je dr. Žarko Domljan, a predsjednik Županijskog doma Josip Manolić.

Istra pamti, u svom dugom političkom hodu, nekoliko zastupničkih izbora koji su bili potentni i koji su odredili njezinu sudbinu, tamo od Srednjeg vijeka, do ustroja i sazivanja Pokrajinskog sabora, biranja zastupnika u NR Hrvatskoj, nakon pripojenje matici zemlji, do prvih višestranačkih izbora u neovisnoj hrvatskoj državi.

Istarski sabor – Dieta Provinciale

Bečkim kongresom 1815. Istra je potvrđena kao teritorij Austrijskog Carstva, pod čijom će upravom ostati do 1918. godine. Obnovljeno je Austrijsko primorje u kojem je i Istarsko okružje. Država je podijeljena na 21 autonomnu pokrajinu, a Austrijsko primorje na Markgrofoviju Istru, grofovije Goricu i Gradišku te grad Trst. Članove zastupničkog doma birali su pokrajinski sabori koji su svoje birane zastupnike slali u Carevinsko vijeće.

Izbori za Pokrajinski sabor (Landtag, Dieta Provinciale) odvijali su se prema tzv. kurijalnom izbornom sustavu, koji je favorizirao društveno bogatiji sloj stanovništva. Pravo glasa bilo je, naime, vezano uz visinu plaćenog poreza pa je omogućavao manjinskom, dobrostojećem talijanskom stanovništvu da izaberu zastupnike koji će u Saboru stvoriti izrazito političku premoć.

Izbori su održani od 21. do 26. ožujka 1861., a prva saborska sjednica 6. travnja iste godine. Apsolutnu pobjedu odnijela je Talijanska liberalna stranka s dvadeset osvojenih mandata. Slaveni su postigli izuzetno slabe rezultate, osvojili su samo dva zastupnička mandata, uz tri virilna člana, biskupe Slavene - Juraj Dobrila, porečki i pulski, Ivan Vitezić, krčki, i Bartol Legat, tršćansko-koparski biskup. Za prvog predsjednika Sabora, koji je obavljao i dužnost pokrajinskog kapetana, predsjednika Zemaljske vlade, car je imenovao markiza Gianpaola Polesinija, a za njegova zamjenika dr. Francesca Vidulicha. Prvi sastav Istarskog sabora ostao je zapamćen po opstrukciji talijanaško-talijanske većine: nastojali su onemogućiti izbor zastupnika Sabora u Carevinsko vijeće. Na svojim su listićima napisali »nessuno« (nitko). Car je neposluh kaznio raspuštanjem Sabora, a novi saziv poslao je u Beč biskupa dr. Dobrilu i tršćanskog namjesnika Friedricha Moritza von Bürgera. Posljednja sjednica Istarskoga sabora, održana u Kopru 18. listopada 1910., prekinuta je zbog fizičkoga sukoba u dvorani. Jedanaesti i posljednji izbori održani su 1916., ali se Sabor više nikada nije sastao.

Predstavnici Istre na ZAVNOH-u

Istra ostaje austrijska do listopada 1918. kada se odvaja zajedno s ostalim južnoslavenskim dijelovima i osniva se Država Slovenaca, Hrvata i Srba SHS). Neće dugo ostati u sklopu novonastale Kraljevine SHS, godine 1920. Rapallskim ugovorom postaje dio Italije i ostaje u njenom sklopu sve do Pariškog mirovnog ugovora 1947., kada postaje dio novostvorene federativne Jugoslavije.

Pet dana nakon kapitulacije Italije sastao se 13. rujna 1943. Okružni narodnooslobodilački odbor za Istru u Pazinu. Odbor je donio državotvornu odluku kojim je obznanio: »Istra se priključuje matici zemlji i proglašuje ujedinjenje s ostalom našom hrvatskom braćom«. Nije bio ni jednostavan ni kratak put od pazinskih povijesnih odluka o priključenju matici zemlji do izbora narodnih zastupnika u Saboru NR Hrvatske.

Istra ima svoje predstavnike na svim zasjedanjima ZAVNOH-a, parlamenta antifašističke Hrvatske, od onoga u Otočcu, Plitvičkim jezerima, do onoga u Plaškom i Topuskom u svibnju 1944., kada je Hrvatska dobila naziv: Federalna Država Hrvatska. Spomenimo da je Istra ima svoga predstavnika već na Prvom zasjedanju ZAVNOH-a, parlamenta antifašističke Hrvatske, održanom 13. i 14. srpnja 1943. u Otočcu i na Plitvičkim jezerima. Bio je to dr. Savo Zlatić, pripadnik istarske emigracije, rodom iz Lanišća.

Kada je ZAVNOH u srpnju 1945. preimenovan u Narodni sabor Hrvatske, zasjedanju su prisustvovali istarski vijećnici: Josip Cetina, Antun Cerovac, Marija Kopitar, Ante Mandić, Josip Matas, Ivan Motika, Ćiro Raner, Srećko Štifanić i Savo Zlatić. Oni su bili i na zasjedanju Narodnog sabora Hrvatske u Zagrebu u kolovoza 1946. kada Hrvatska dobila novi naziv: Narodna Republika Hrvatska. Izbori za Ustavotvorni sabor NR Hrvatske održani su 10. studenog 1946., ali jer još nije bio riješen status Istre i ostalih oslobođenih krajeva, njihovi predstavnici sudjelovali su u radu Sabora kao promatrači. Bili su to osamnaestorica predstavnika iz Istre i Rijeke: Teodor Benas, Anton Ćus, Dušan Diminić, Tomažo Dobrić, Ante Drndić, Viktor Finderle, Vlado Juričić, Petar Klansberger, Vjekoslav Ladavac, Giusto Massarotto, Ivan Motika, Francesco Nefat, Stipe Rajko, Giorgio Sestan, Josip Šestan, Srećko Štifanić, Dina Zlatić i Savo Zlatić.

U Saboru ne više kao gosti

Napokon je došao i taj dan: 8. prosinca 1947. sazvana je sjednica Sabora, na kojoj su potvrđeni narodni zastupnici oslobođenih krajeva. Vladimir Nazor, predsjednik saborskoga Prezidijuma, obratio im se toplo: »Ovo Drugo zasjedanje našeg republikanskog Sabora donosi nam novost, koja uvelike diže njegovo značenje. Među nama, na ovim klupama sjede danas i narodni zastupnici zemlje Istre, grada Rijeke i Zadra, i to ne više kao gosti, ne više kao rodoljubi, kojima bi se htjelo a ne može se još dati sva prava koja im pripadaju, nego su sada oni tu kao ravnopravan, integralan, nedjeljiv dio našeg političkog tijela i naše narodne duše«.

Prisegu su najprije položili zastupnici Hrvati, na hrvatskom, a potom zastupnici Talijani, na talijanskom jeziku. A ti su zastupnici bili: Edvin Andrović (kotar Zadar), Giuseppe Arrigoni (kotar Rijeka I), Tomažo Dobrić (kotar Labin), Marčelo Durin (kotar Vodnjan II), Vlado Juričić (kotar Poreč I), Franjo Kordić (kotar Rijeka II), Vjekoslav Ladavac (kotar Pazin II), Giusto Massarotto (kotar Vodnjan III), Ivan Motika (kotar Vodnjan I), Franjo Nefat (kotar Pula), Stipe Rajko (kotar Poreč II), Josip Šestan (kotar Lošinj), Srećko Štifanić (kotar Buzet), Dina Zlatić (kotar Opatija) i Savo Zlatić (kotar Pazin I). Oni su izabrani na izborima što su provedeni u deset kotara 30. studenoga 1947. godine.

Zastupnici u samostalnoj Hrvatskoj

Prvi saziv Sabora SR Hrvatske konstituiran je nakon prvih višestranačkih izbora, organizirani u dva kruga: 22. i 23. travnja, te 6. i 7. svibnja. Izabrano je 356 zastupnika, u tri vijeća; u Društveno-političko vijeće biralo se 80, u Vijeće udruženog rada 160, a u Vijeće općina 115. Ukupno je u izbornoj utrci sudjelovalo 1.705 kandidata, 33 političke stranke i 16 raznih udruženja. Istra je izabrala svoje predstavnike, uglavnom iz redova SKH-SDP-a.

U Vijeće općina, u izbornoj jedinici Buje, izabrani su: Savo Černeha (Buje), Gracijano Kiršić (Labin), Đenio Radić (Poreč), Ivica Percan (Pula) i Petar Bralić (Rovinj). Percan (SKH-SDP) je postao jedan od potpredsjednika Sabora, uz hadezeovce Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa, koji je tu funkciju obnašao do 7. rujna 1992. godine, kada su raspisani izbori za drugi sastav Sabora. U Vijeće udruženog rada, u izbornoj jedinici Labin, izabrani su: Enco Tireli (Labin), Davor Mirković (Pula I.), Marijan Racan (Pula II.), Livijo Matošević (Pula III.), Anton Cerin (Rovinj), Šime Kalčić (Poreč) i Marko Martinčić (Buje). Svi su bili iz redova SKH-SDP, osim nezavisnog Racana. Dr. Tireli, doktor tehničkih znanosti, postao je ministar energetike i industrije u Vladi nacionalnog jedinstva Franje Gregurića (1991.-1992.). Zastupnik Livijo Matošević, član SKH-SDP, ubrzo je prešao u redove IDS-a, pa je ova regionalna stranka, mada nije sudjelovala na prvim parlamentarnim izborima (osnovana na Valentinovo, 14. veljače 1990.), postala parlamentarna. IDS je saborska konstanta od 1992. godine. U Društveno-političko vijeće, u izbornoj jedinici Poreč, izabrani su: Ivan Šorić (Rovinj), Igor Štoković (Pula) i Delfina Arapović (Labin).

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast