Ako su točne najnovije spekulacije koje se preko vjernih medijskih kuća puštaju u javnost iz središnjice HDZ-a na Trgu Žrtava fašizma, donesene su dvije važne odluke koje se odnose na "godinu svih izbora", odnosno na 2024. Odluke su važne i vrijedne aktualne analize, a nastavak su najava koje smo iz HDZ-a, uglavnom neslužbeno, čuli proteklih mjeseci.

Prvo, izborni zakon za izbor zastupnika u Hrvatski sabor priredit će se po modelu dr. Nenada Pokosa, demografa s instituta "Ivo Pilar". Dakle, ostaje deset izbornih jedinica sa po 14 kandidata, ali će se neke izborne jedinice proširiti da razlika u broju birača po jedinici ne bi bila veća od pet posto. Drugim riječima, proširit će se Slavonija na dio susjednih županija, što će umiriti i HDZ-ovu desnicu i njezinog neformalnog šefa Ivana Anušića, potpredsjednika stranke i jedinog glasnog oponenta Andreju Plenkoviću.

Drugo, izbori će biti ranije nego što se očekivali. HDZ-ovci rano lete, da parafraziramo Branka Ćopića; parlamentarni izbori trebali bi biti prije europskih izbora koji se očekuju početkom lipnja. Izbori za Sabor mogli bi biti u ožujku ili travnju, što odgovara HDZ-u, a pomalo i SDP-u. Druge stranke i nezavisne liste trebat će se dosta potruditi oko rada na terenu kada se, u listopadu ili studenom, donese novi izborni zakon po kojem će se znati tko je gdje na biralištima.

HDZ-u raniji izbori (očekivali su se tek na ljeto 2024. godine) odgovaraju zbog nekoliko razloga. To su, ukratko, prvi efekti porezne politike kojom će svi dobiti veće plaće smanjenjem doprinosa za prvi mirovinski stup i povećanjem neoporezivog djela plaće, ali i dovršetak nekih infrastrukturnih objekata, poput autoceste Zagreb – Sisak. Na Baniji će, govoreći o obnovi, moći istaknuti da nitko nije prezimio u kontejneru. U priču o napretku pod HDZ-om ide i otvaranje druge cijevi cestovnog tunela Učka sljedeće godine, početak stvarne obnove željezničke mreže novcem iz EU-a i najava izgradnje autoceste do Dubrovnika.

U političkom životu, do proljeća se neće stići složiti kvalitetne neovisne liste, poput one Marka Jelića s kojom bi HDZ, kako se potiho čuje od nekih saborskih zastupnika, želio koalirati, a i manje opozicijske stranke neće imati ljudi i novca za izborni blitzkrieg. SDP također odgovaraju raniji izbori iz dva razloga; oni su već u pretkampanji, izložili su neke svoje politike koje nude biračima, poput stambene kojim predviđaju izgradnju 25 tisuća stanova uz državne poticaje, a odgovara im i nepripremljenost nezavisnih lista.

Most, Možemo! i Domovinski pokret u svojim su problemima. Možemo ih ima previše u Zagrebu koji je lakmus papir njihove vlasti, Most izaziva incidente u sabornici kako bi ostao primijećen, dok se Domovinski pokret polako raspada ili, najblaže rečeno, pretvara u regionalnu stranku istočne Slavonije.

Liberalne stranke su glasne, ali teško će bez koalicije zaraditi zastupničke fotelje, posebno ako Centar ode s SDP-om i Možemo! u lijevo-liberalnu koaliciju. IDS će svoje mandate, vjerojatno, dobiti jer se osma izborna jedinica neće mijenjati, ali pitanje je hoće li nastupiti kao čisto liberalna stranka ili će se prezentirati i kao pučka stranka, što želi dio utjecajnih članova, i kako je, zapravo, nastao.

Izbore, ma koliko bili rani i popunjeni ispunjenim i neispunjenim obećanjima, odlučit će izlaznost i odluka dvadesetak posto neodlučnih birača. Vladu danas ne podržava sedamdeset posto birača, HDZ ima podršku tridesetak posto. Matematika je jednostavna: izađu li nezadovoljni, favorita nema.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Nitko nije vječan, pa ni Miletićevi gradski pročelnici. Moraju se sami maknuti. Zoričić ima pravo na svoje ljude
• Je li budućnost Lijepe naše u rukama nezavisnih?