Zimski su kratki dani idealni za provođenje vremena uz dobru knjigu. Godina 2023. bila je prolifična za kulturu općenito, a pogotovo za svijet knjige i čitanja, uz velik interes javnosti; kako »iskusnih« čitatelja, tako i onih koji se tek »vježbaju«. Evo nekih od preporuka domaće literature i knjiga nedavno prevedenih na hrvatski koje su naveli knjižničari i knjižničarke iz pulske Gradske knjižnice i čitaonice.

Favoriti

Za početak, tu je knjiga »Usijavanje«, čija je autorica Ivana Bodrožić. »Usijavanje« je zbirka koja nema veze s ljetom, ni s toplinom uopće, već sa stanjem u kojem se u jednom trenutku našao život – život žene, navedeno je u opisu. »I ako bismo pokušali razumjeti uvjete koji dovode do tog usijavanja, shvatili bismo da je do njega došlo uslijed kočenja i zamrzavanja odnosa između svijeta i subjekta, koji nakon novog buđenja pokušava shvatiti suštinu tog paradoksalnog procesa. Iz takve pjesničke kontemplacije proizlazi poezija koja nas se tiče, poziva na suosjećanje, koju želimo čitati iznova i imati je blizu sebe, podsjećajući nas da ne možemo urazumiti život. Upravo zato u ovim pjesmama nema mjesta cinizmu, već spremnosti da život prigrlimo, da se smijemo, svađamo, tugujemo. Ivana Bodrožić bez zadrške piše o svojim strahovima i borbama baveći se temama ljubavi, seksualnosti i majčinstva, dajući ženi da postoji u svim mogućim dimenzijama«.

Zatim je među preporukama i knjiga o kojoj se već dosta pisalo i raspravljalo »Ja, Pink Panter 3: povratak« Olivere Ćirković.

Za tu knjigu u opisu, između ostalog vele »Nakon izlaska iz zatvora, obeshrabrena i odviknuta od ‘normalnog’ svijeta, Olivera odlučuje da život ponovo stavi na kocku i vrati se svom starom zanatu – kriminalu. Ipak, spletom neočekivanih okolnosti dolazi do zaokreta, koji će je vinuti do neslućenih visina popularnosti, i to zahvaljujući baš onome na šta u životu nije računala, a to je – pisanje knjiga«.

»Strahotne priče« djelo su autora Petera Nadasa. Radnjom smješten u mađarsku provinciju krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, roman je studija o stanovnicima izmišljenog sela na obali Dunava i njihovoj životnoj filozofiji.

»U galeriji likova naći će se posrnula žena, retardirana djevojka, pekarski pomoćnik opsjednut đavom, siromašni seoski učitelj i drugi. Mračna raspoloženja unutar likova i zli nagoni koji ih pokreću proizvodit će rastuću napetost koja će dovesti do neizbježnog dramatičnog svršetka«, navodi opis knjige.

»Sezona berbe« knjiga je Magdalene Blažević, koja je predstavljena i na nedavnom Sa(n)jmu knjiga u Istri s velikim uspjehom.

Nakon kratkotrajne ljubavne afere s puhačem stakla fotografkinja Una, pod izgovorom da priprema izložbu, odlazi u davno napušteno selo, u roditeljsku kuću, da bi se udaljila od nepodnošljive svakodnevnice.

Istinite priče

»Okom svoga analognog fotoaparata, naslijeđenog od majke Ide, bilježi svoje unutarnje osjećaje izvanjskim slikama. O povratku, neizrecivoj čežnji, lutanjima selom i obližnjim gradićem govori svom ljubavniku, a fotografirajući ostatke zlih vremena nagovještava nekoliko desetljeća staru ljubavnu priču svoje majke, koja se, iako udana, zaljubila u jednog drugog majstora, te je kao i Una danas bila spremna započeti novi život«. Knjiga je već tijekom sajma naišla na dobar prijem kod čitatelja, odnosno prije svega kod čitateljica.

»Rogus« je djelo Ivane Šojat. Autentičnom, istinitom pričom, autorica nas vodi u Osijek 1748. godine. Na sebi svojstven način ispreplela je prošlost i sadašnjost te ispričala neke davno zaboravljene priče. Angelina Pavković je mlada osječka arheologinja nezadovoljna svojom životnom svakodnevicom. Na jednom osječkom lokalitetu otkriva mjesto na kojem su spaljivali vještice. Daljnjim istraživanjem otkriva slučaj prezimenjakinje Anice Pavković, posljednje osječke vještice koju su prvo zvjerski mučili iznuđujući priznanje da je vještica, a zatim i spalili na lomači.

»Roman, čiji je naslov latinsko ime za lomaču, problematizira pitanje položaja žena kroz ženski glas iz sadašnjosti, te muški glas iz prošlosti u liku zapisničara koji zapisuje suđenje, mučenje i presudu vještici Anici«, navedeno je u opisu.

»Gorko, gorko« djelo je Joanne Bator.

Živjeti brzo

Kalina Serce istražuje tajnovito obiteljsko stablo. Uselila je u stotinu godina staru kuću smještenu u planinskom selu, a uz nju je dobila i psa koji izgledom podsjeća na vuka. U želji da shvati skrivene dinamike koje joj oblikuju život, počinje pisati knjigu o vlastitoj genealogiji - oslanjajući se pritom na informacije koje prima od unajmljenog detektiva, na stare isječke iz novina i na dnevnik prabake Berte Koch. Putem otkriva da se velike obiteljske traume prenose po ženskoj liniji - s majke na kćer, dok su muška mjesta generacijama prazna.

»Zlokobna« je pak knjiga Beatrice Salvioni. Radnja romana započinje u Monzi, autoričinom rodnom gradu, u ožujku 1936. Na obalama rijeke Lambro, dvije djevojčice, šokirane i napola razodjevene, pokušavaju sakriti tijelo čovjeka...

»Živjeti brzo« knjiga je Brigitte Giraud. Gubitak voljene osobe jedan je od najpotresnijih događaja u životu svakog pojedinca. Brigitte Giraud u lipnju 1999. izgubila je supruga u motociklističkoj nesreći. Dvadesetak godina poslije njezine rane još krvare, ona se baca u srce tame tražeći odgovore na zastrašujuća pitanja vezana uz tu tragediju.

Povezane vijesti

• Knjiga Petre Heisinger "Ja sam Petra, nećete me slomiti"
• Ljubavna priča Nore Barnacle i Jamesa Joycea: Konačno se i njezin glas čuje
• Perica, kišni čovjek: Priča o dječaku koji je 36 godina ostao stanovnik psihijatrijske bolnice s brojem, sve dok se za nj nije zainteresirao Hajrudin Merdanović, umirovljeni kriminalist i novinar