Bez rakljanske škole ne bi bilo "Tijesne zemlje"
Balotanje: Mirko Urošević u Sveučilišnoj knjižnici održao predavanje o Mati Baloti
(Snimila Vanesa Begić)
"Balotanje" je naslov predavanja koje je u Sveučilišnoj knjižnici u Puli u sklopu Mjeseca hrvatske knjige održao novinar, publicist i izdavač Mirko Urošević. Na predavanju je Urošević govorio o Miji Mirkoviću, odnosno Mati Baloti, u kolektivnoj memoriji, a datum je namjerno izabran jer je na taj dan, 14. studenog prije 120 godina mali Mirković prvi put ušao u dan ranije blagoslovljenu Družbinu hrvatsku pučku šestogodišnju školu u Raklju.
Široka mreža
- Prije 120 godina, 14. studenog 1904., nakon što je prethodnog dana blagoslovljena, otvorena je novosagrađena pučka škola Družbe sv. Ćirila i Metoda u Raklju. Upravo se toga ponedjeljka učitelj Pavao Saršon prvi put susreo s rakljanskim prvašićima, a među njima je bio i Mijo Mirković i bila je to deseta hrvatska škola u Istri koju je, od osnutka 1893., Družba sagradila vlastitim sredstvima. Bez svega toga, bez te škole, sigurno ne bi bilo "Dragog kamena", "Tijesne zemlje" i drugih djela. Upravo zbog toga je važna ta zgrada, ta škola, gdje trenutno djeluje područno odjeljenje vrtića "Vrtuljak" iz Marčane, kazao je Urošević.
Prisjetio se i kada je 1968. godine prvi put ušao u prostor Sveučilišne knjižnice, tada Naučne biblioteke i odmah, profesionalnom deformacijom, pogledao datum kada je sagrađena. Bilo je to 1908. godine.
Družbina škola u Raklju nastavila je raditi do početka Prvog svjetskog rata, bila je tada dio široke mreže od 43 hrvatske škole. Mirković je 1910. završio šesti razred i na preporuku učitelja upisao se na Carsko kraljevsku veliku državnu gimnaziju u Pazinu.
Između dva rata, ova se zgrada bavila zbrinjavanjem siromašnih i prognanih. Škola je ponovno oživjela 1945. godine, a kasnije su učenici ovdje bili i Lidija Percan, a prvi učitelj bio je Srećko Mihovilović iz Pomera, nakon njega došao je Ante Šarić, zatim bračni par Josipa i Ivan Šomodji... Kasnije je škola preseljena u palaču Loredan, gdje su prvi razredi ostali do naših dana (kao područno odjeljenje OŠ Vladimira Nazora u Krnici).
Družbina škola u međuvremenu je prenamijenjena za vrtić, najprije u sastavu predškolske ustanove iz Pule, a zatim kao sastavni dio Dječjeg vrtića Vrtuljak iz Marčane.
Tu je zapelo
- Pripremajući za tisak bibliografiju 22 zbornika znanstvenog skupa Susreti na Dragom kamenu, koji se održavao od 1968. do 2000. u spomen na Balotu, aktualizirajući pritom i ključne gospodarske teme uz sudjelovanje znanstvenika iz bivše države i inozemstva, kao inicijator edicije želio sam u uredničkoj napomeni navesti kada je Viša ekonomska škola u Puli dobila u naslovu i Mirkovićevo ime, jer je u njoj od početka bilo sjedište skupa. I tu je zapelo. Kako ni u trima publikacijama posvećenim 10., 20. i 25. godišnjici škole toga podatka začudo nema, obratio sam se Državnom arhivu u Pazinu, ali oni nisu zaprimili školsku dokumentaciju.
Valjalo je nazad u Pulu, a arhiva je, očito, bilo nepotpuna. Na upit sam dobio odgovor da Viša ekonomska škola nosi ime "Dr. Mijo Mirković" od 11. mjeseca 1967. godine. No, krenuo sam do Sveučilišne knjižnice, prelistavati dnevni tisak i vidio, u Glasu Istre od 5. ožujka 1965. na petoj stranici naslov "Mate Balota i dalje živi u srcima svih Istrana", a u podnaslovu: "Otkrivena spomen bista dr Mije Mirkovića u Puli - Viša ekonomska škola dobila ime dr Mije Mirkovića". Tada se dr pisalo bez točke, kazao je Urošević koji se u svom izlaganju osvrnuo i na razne specifičnosti Balotina života i djelovanja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
