Bio je jedan od najsvestranijih mislioca, sociologa, poeta, studirao je i usavršavao se na raznim sveučilištima, autor je raznih sveučilišnih udžbenika te za mnoge je stvari bio uvelike ispred svog vremena, za mnoge ideje i pojmove, naveo je Soumitra Sharma

Znanstveni skup Susreti na dragom kamenu "Tragom Mije Mirkovića – Od uzroka ekonomskog zaostajanja do integracije u suvremeno društvo" otvoren je u Puli na Fakultetu ekonomije i turizma koja nosi ime toga znanstvenika.

- Nakon 22 godine stanke ponovno se nastavlja ovaj znanstveni skup posvećen velikom Istraninu neraskidivo vezanom za dragi kamen i uglednom akademiku, jednom od prvih akademika nakon Drugog svjetskog rata, a bio je i glavni tajnik Akademije, što je iznimna čast. Šezdeset godina nakon njegove smrti, njegovo je djelo i dalje aktualno, nepresušno vrelo informacija, kazala je dr. sc. Sanja Holjevac, znanstvena suradnica - upraviteljica Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU-a u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli, kao predstavnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Marčanski načelnik Predrag Pliško osvrnuo se na Balotinu svestranost, te kako su njegova književna djela utjecala na sve te ostavio je iznimno važan doprinos na svim poljima djelovanja. Također je spomenuo Roberta Zenzerovića s FET-a kao jednu od zaslužnih osoba kada su počeli pregovori o ponovnom pokretanju manifestacije.

Pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije Vladimir Torbica osvrnuo se na činjenicu da je Balota bio polihistor, književnik, ekonomist te da je rijeko koja osoba uspijevala toliko toga napraviti i dati tako bitan doprinos, a važna je njegova uloga, istaknuo je Torbica, i u Rujanskim odlukama.

Izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić, prorektor Sveučilišta Jurja Dobrile izrazio je zadovoljstvo što pulski Fakultet ekonomije i turizma toliko godina nosi ime toga velikana, a za Balotu je kazao da spaja umjetnost i znanost.

Prodekan FET-a Manuel Benazić uz pozdravne riječi kazao je da je Balota oduvijek bio ispred svoga vremena.

Nazočne je pozdravila i Balotina unuka Nada, koja je rekla da su njezina najranije sjećanja Susreta na dragom kamenu vezana uz trenutke kada je slušala Mariju Crnobori kako recitira.

- Kada je djed umro, otac je plakao tri dana, nije izlazio iz sobe, a mene su slali svako toliko, jer sam bila maleno dijete, da mu izmamim osmijeh. Djed je puno radio, stalno je učio, analizirao, imao je osam unuka, kazala je njegova unuka Nada.

Prof. emeritus dr. sc. Soumitra Sharma s pulskog FET-a prisjetio se svog susreta s Mirkovićem koji, premda je bio vrlo kratak i odvio se davno, je ostavio veliki trag na njega, kada ga je tražio da mu bude mentor za postdiplomski studij iznoseći simpatične anegdote s njihovog prvog susreta.

- Bio je jedan od najsvestranijih mislioca, sociologa, poeta, studirao je i usavršavao se na raznim sveučilištima, autor je raznih sveučilišnih udžbenika te za mnoge je stvari bio uvelike ispred svog vremena, za mnoge ideje i pojmove, naveo je Sharma.

Dekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ navela je da je Balota bio jedan od najplodonosnijih ekonomista svih vremena, koji je dao izniman doprinos ekonomiji i znanosti, i to baveći se raznolikim ekonomskim temama.

Prof. emeritus dr. sc. Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu osvrnuo se na značaj ekonomske povijesti u ekonomskoj politici.

Skup se održava pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Razreda za društvene znanosti i Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli, Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” i Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku, Fakulteta za menadžment u turizmu i hotelijerstvu Opatija, Instituta za razvoj i međunarodne odnose, Hrvatskog društva ekonomista, Istarskog povijesnog društva, Čakavskog sabora, Istarske županije i Općine Marčana.

Tijekom prvog dana uz tri plenarna izlaganja uglednih stručnjaka predstavljena su i 22 rada znanstvenika i stručnjaka koji se bave raznim aspektima Mirkovićeva stvaralaštva i aktualnim razvojnim izazovima, tragom Mije Mirkovića. Uz prigodnu izložbu u Sveučilišnoj knjižnici, na konferenciji je predstavljena i ostavština Mije Mirkovića iz njegove Spomen-sobe, a zavičajnim temama i mogućnostima revalorizacije nasljeđa Mije Mirkovića/Mate Balote kroz zavičajnu nastavu i razvoj tematskih ruta nastavlja se program drugog dana skupa, 28. rujna, uz prigodan kulturni program u Raklju.

Na programu otvorenja student Muzičke akademije Sveučilišta Jurja Dobrile izveo je hrvatsku i istarsku himnu, a učenici Osnovne škole Krnica i članovi KUD-a Rakalj predstavili su se recitacijom i svirkom.

Akademik Mijo Mirković (28. rujna 1898. – 17. veljače 1963.), znameniti istarski znanstvenik i polihistor, utemeljitelj moderne ekonomske znanosti i pokretač većine ekonomskih fakulteta i znanstvenih instituta u Hrvatskoj (i široj regiji), ekonomist i sociolog, kulturni i ekonomski povjesničar, velik dio svog bogatog i raznorodnog znanstvenog opusa posvetio je problemima gospodarskog razvoja i izazovima optimalnog korištenja razvojnog potencijala regije rješavanjem uzroka razvojnih poteškoća.

Povezane vijesti

• Dokumentarna radio drama o Mati Baloti
• Stota obljetnica Mate Balote
• JEDNOG DANA U RAKLJU, NA ULAZU U MUZEJ MATE BALOTE: Zovem se Mijo Mirković i stvarno bih želio prijateljima pokazati kuću u kojoj je rođen moj djed