OD 18. DO 20. LISTOPADA

U TINJANU OTVOREN 13. INTERNACIONALNI SAJAM PRŠUTA. Capelli: Nema turizma bez gastronomije, ni gastronomije bez pršuta

| Autor: Davor ŠIŠOVIĆ


Žetva zlatnih medalja, kojima je nagrađeno čak 38 od ukupno 43 pršuta u konkurenciji, obilježila je 13. Internacionalni sajam pršuta koji se od petka do nedjelje održava u Tinjanu. Za usporedbu, lani je između 35 ocjenjivanih pršuta zlatom bilo nagrađeno njih 12, pa je više nego očit napredak u kvaliteti rezultirao više nego trostrukim brojem zlatnih odličja. No i među najboljima postoje oni naj-najbolji, pa su tako šampioni ovogodišnjeg ISAP-a pršutana Selo Mekiši u kategoriji istarskog pršuta koja je ujedno proglašena i šampionom sajma, pršutana Smjeli iz Dugopolja u kategoriji dalmatinskog pršuta, te pršutana Maran iz Trbounja u kategoriji drniškog pršuta.

Na svečanom otvorenju 13. ISAP-a načelnik općine Tinjan Goran Hrvatin rekao je kako mještani ovog kraja 365 dana u godini žive za ovaj događaj, a status Tinjana kao "općine istarskog pršuta" ove je godine dodatno utvrđen održavanjem prvog ljetnog sajma istarskog pršuta, te uređenjem Kuće istarskog pršuta. "Brigom o istarskom pršutu i ovim sajmom čuvamo tradiciju naslijeđenu od naših predaka, a ujedno pokazujemo kako u Istri turizam nije samo more i sunce", rekao je Hrvatin.

Županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan je pak naglasio kako je od davnina istarski pršut u svakoj istarskoj kući bio najcjenjeniji proizvod, te kako su za pršutare nagrade na tinjanskom ISAP-u vrlo cijenjene kao potvrda iznimne kvalitete. "Istra je europskim oznakama izvornosti zaštitila najprije istarski pršut, zatim istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje, a u tijeku su postupci za zaštitu istarskog ovčjeg sira, meda, kobasica, mesa istarskog goveda i istarskih rakija. Te oznake našim proizvodima daju dodanu vrijednost valorizacijom njihove vrhunske kvalitete, jer ne možemo biti konkurentni velikim količinama i niskim cijenama, ali zato možemo s ponosom isticati koliko vrhunskih eno-gastronomskih delicija imamo na tako malom prostoru", rekao je Pinzan.

Značaj i tradiciju ISAP-a pohvalio je i pomoćnik ministrice poljoprivrede Krunoslav Karalić, posebno naglasivši kako "naši autohtoni proizvodi čine naš nacionalni identitet, a njihova vrhunska kakvoća predstavlja naš razvojni smjer i dodanu vrijednosti tih proizvoda". U tome je bitno, podvukao je Karalić, udruživanje proizvođača radi okrupnjavanja ponude i standardizacije kvalitete.

Ministar turizma Gari Capelli je kao zadnji govornik u svečanom dijelu otvorenja naglasio kako "nema turizma bez gastronomije, i nema gastronomije bez pršuta", te izvijestio kako njegovo Ministarstvo s 900.000 kuna podupire tinjanski projekt Kuće istarskog pršuta. Uz pohvale istarskom turizmu istaknuo je kako prema trenutačnim pokazateljima cijela Hrvatska u posezoni ima 6 posto više turista i 10 posto više noćenja nego lani, i na kraju svog kratkog obraćanja izrazio oduševljenje natpisom kojeg je vidio na nečijoj majici: "Kalmaj se i poji fetu pršuta" te pozvao posjetitelje sajma da slijede tu poruku. No prije nego su uzvanici doista prionuli na svoje fete pršuta, 13. ISAP je simbolično otvoren zajedničkim rezanjem prve fete: svaki na svom pršutu narezali su ih načelnik Hrvatin, pročelnik Pinzan, ministar Capelli, doministar Karalić, te Jovan Kaluđerović kao predstavnik Klastera crnogorskog pršuta, inače ovogodišnjeg partnera tinjanskog sajma. Crnogorci nažalost u Tinjan zbog higijensko-zdravstvenih propisa nisu mogli donijeti svoje pršute, no predstavljeni su kao partneri tinjanske općine u projektima međunarodne suradnje.

Uoči podjele odličja najboljim pršutarima, predsjednica ocjenjivačke komisije Blanka Sinčić Pulić iz Udruge senzornih analitičara Gustus izvijestila je da su na ocjenjivanju bila 43 pršuta, te da se ocjenjivao vanjski izgled pršuta, zatim dvadesetak organoleptičkih svojstava narezane fete pršuta, i na kraju izgled i miris načetog pršuta na stalku. "Kvaliteta iz godine u godinu raste pa tako ove godine imamo 38 zlatnih medalja odnosno 95 posto, pet srebrnih i nijedne bronce", izvijestila je Sinčić Pulić.

Osim šampionskim titulama nagrađenih pršutana Selo Mekiši iz sela Mekiši kraj Vižinade za istarski pršut, Smjeli iz Dugopolja za dalmatinski i Drniške delicije Maran iz Trbounja za drniški pršut, zlatnim medaljama nagrađene su za istarski pršut pršutane Milohanić i Antolović iz Tinjana, Jelenić iz Svetog Petra u Šumi, Buršić iz Vodnjana, Pisinium iz Pazina i Dujmović iz Kringe; za dalmatinski pršut još pršutane Braća Pivac iz Vrgorca i Mijukić iz Runovića; za drniški pršut Bel Cro Trade iz Miljevaca te Dim-Mes iz Čavoglava; za krčki mesnica Žužić iz Krka; za nedimljeni pršut bez kože zlatne su medalje dobile pršutane Dujmović iz Kringe, Tomaso iz Vošteni kod Sv. Lovreča, Jelenić iz Sv. Petra u Šumi, Antolović iz Tinana, Franjul iz Sv. Petra u Šumi, Buršić iz Vodnjana, Compari iz Pule i Erman iz Žminja. Za nedimljeni pršut s kožom zlatne medalje dobili su slovenske pršutane Peloz i Kras, Roca iz Stankovaca kod Zadra, španjolska pršutana Viejo Jamon iz Salamance, i Žito iz Čepina kod Osijeka. U kategoriji dimljenih pršuta zlatne su medalje pak dobile pršutane Mrki i Nira iz Pakovog Sela, OPG Reljanović iz Otavica, Perajica iz Unešića, Lukin iz Zadra, Roca iz Stankovaca, Braniteljska zadruga Lemeš iz Drniša, Porcus iz Konjevrata, OPG Ferbežar iz Otoka, ZERO HAM iz mađarskog Hajduduroga, te OPG Goran Jančo iz Punitovaca.

Na sajmu svoje pršute izlaže više proizvođača nego što ih je bilo na ocjenjivanju, čak pedesetak, i to iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske i Španjolske, a uz njih svoje proizvode na još osamdesetak štandova predstavljaju i proizvođači drugih delicija, tekućih i krutih, iz zemlje i inozemstva. U subotu i nedjelju sajam je za posjetitelje otvoren od 11 sati pa do kasno u noć, a među pratećim programima može se birati između vođenih degustacija vina i pršuta, sportskih događanja, izložbi i večernjih koncerata.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter