Nakon što je u lipnju lani promovirana obnova crkve sv. Barnabe u Vižinadi, koja se odvijala se u nekoliko faza, s ciljem njene valorizacije i zaštite kao vrijedne kulturne baštine, moguće je pogledati neke od najznačajnijih fresaka koje se nalaze na području istarskog poluotoka.

Naime, crkva sv. Barnabe najveća je dvoapsidalna crkva u Istri, nastala u doba romanike, izgrađena u 12. ili 13. stoljeću, a pregrađena i povišena u 17. ili 18. stoljeću. Taj je tip spomenika karakterističan za Orijent, posebno Bizant, odnosno Grčku i Cipar, gdje je sveti Barnaba bio levit, a svetog Pavla uveo je u apostolski zbor. Freske u navedenoj crkvi prikazuju kristološki ciklus i jedne su od najznačajnijih u Istri, a u sklopu 14. stoljeća svakako daleko ispred svih drugih fresaka poluotoka i šire.

Zbog svoje važnosti, crkva od 2021. godine ima status preventivno zaštićenog kulturnog dobra pa je Općina Vižinada pokrenula proces njene cjelovite obnove. U obnovu crkve sv. Barnabe ukupno je uloženo 103.721 eura, pri čemu udio Općine Vižinada iznosi 23.429 eura, odnosno skoro 23 posto. Ovim projektom značajno se pridonijelo očuvanju naslijeđene kulturne baštine te će se u obnovljenoj crkvi ubuduće moći održavati vjerski i kulturni sadržaji, sve u cilju njene valorizacije. Crkva je otvorena i za posjetitelje tijekom turističke sezone što pridonosi i obogaćivanju turističke ponude u Vižinadi.

U srednjem vijeku freske su bile mnogo više od ukrasa. One su nepismenim seljacima kroz slike pripovijedale biblijske priče. Stari Istrani divili su se biblijskim prikazima i molili se slici sveca zaštitnika crkve, župe i mjesta. No, freske su stare Istrane često i plašile. Majstori su često slikali scene posljednjeg suda iznad crkvenih vrata, kako bi vjernike podsjetili da se ne isplati griješiti.

Crkva svetog Barnabe u Vižinadi (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Najpoznatija je i najstrašnija freska

Ples mrtvaca najpoznatija je istarska freska. Pronaći se može u gotičkoj crkvici sv. Marije na Škrilinah u Bermu. Uz pulsku Arenu i Eufrazijevu baziliku ova je freska najprepoznatljiviji kulturni spomenik Istre. Dovršio ju je 1474. majstor Vincent iz Kastva, uz pomoć još dvojice slikara.

Jedan od njih autor je poznate scene Plesa mrtvaca, a drugi konjaničkog lika sv. Martina koji mačem reže dio svoje raskošne odjeće kako bi se slučajni prolaznik, prozebli i goli siromah, imao čime zaodjenuti. Sam Vincent oslikao je impozantno Poklonstvo kraljeva, scenu koja ispunjava čitav gornji dio sjevernog zida.

Prvo što ćete ugledati na ulazu u crkvu je neobičan prikaz lude, a kada vam se nakon nekoliko trenutaka oko privikne na neosvijetljenu unutrašnjost, pred vama će se ukazati ?gure svetaca unutar polja uokvirenih listovima akantusa. Na zapadnom zidu pred vama će se otkriti Ples mrtvaca.

Freska je nastala na nakon epidemije bubonske kuge, a pokazuje da smo pred smrću svi jednaki te da joj nitko ne može pobjeći. Uz rasplesane mrtvace, u tihoj povorci, prema otvorenom grobu koračaju papa, kardinal i biskup, kralj i kraljica, debeli krčmar, dijete, prosjak i vojnik kojemu ni čvrst oklop ne pomaže te, na koncu, trgovac koji smrt ne uspijeva podmititi zlatnim dukatima. Ritam rasplesanim kosturima daje sama smrt svirajući gajde.

Povezane vijesti

• ETNOLOGINJA IVONA ORLIĆ: Čim se autentičnost pretvori u predstavu nestaje čarolija
• Poznajete li tradicionalne običaje u Istri?
• Mladić iz Ipši uzdanica je istarske maslinarske, ali i vinske scene