(Snimila Nina Orlović Radić)
Kao što svojim atraktivnim izgledom, usidrena na malom molu plijeni pažnju turista, bracera "Quo Vadis", ili po domaći "Kamo greš", izaziva pažnju i na suhom. Trinaest i nešto više metara dug drveni brod, sa svojim zaštitnim i prepoznatljivim znakom na pramcu - crvenim zmajem, trenutno je "usidren" u rovinjskom brodogradilištu, gdje mu se popravlja "make up".
(Snimila Nina Orlović Radić)
Kako doznajemo od vlasnika bracere Daria Revelanta, "Quo Vadis" je prije nekoliko godina kompletno renoviran, pa se u susret ovoj sezoni "samo" šminka ne bi li u što boljoj formi i izdanju dočekala goste.
Od vlasnika broda doznajemo i da je "Quo Vadis", danas najstarija bracera usidrena u rovinjskoj gradskoj luci. Izgrađena je 1904. godine u Piranu, a od 1997. godine u njegovom je vlasništvu.
- "Quo Vadis" i "Orsera" tek metar kraća i izgrađena godinu dana kasnije (1905.), najstariji su brodovi i pravi morski "oldtimeri", kaže nam Revelante, dodajući i da je bracera iznimno kvalitetno napravljena, a zahvaljujući i prijašnjim vlasnicima dobro očuvana. Naime, gotovo četrnaest metara dug brod napravljen je od hrastovine, a uz pravilno održavanje nitko mu i ne bi dao 121 godinu, kaže ponosni vlasnik.
Dodajmo, i da će "Quo Vadis", odnosno bracera upisana u Registar brodova pod domaćim nazivom "Kamo greš" kroz desetak dana ponovno biti usidrena na malom molu. Tako će u vremenu, dok čeka svoje putnike/izletnike, "Quo Vadis" i nadalje biti jedan od najupečatljivijih i najljepših morskih ukrasa pitoreskne rovinjske luke, kao i najčešća "meta" turista i njihovih fotografskih aparata.
(Snimila Nina Orlović Radić)
"Quo Vadis" i "Orsera" tek metar kraća i izgrađena godinu dana kasnije (1905.), najstariji su brodovi i pravi morski "oldtimeri", kaže nam Revelante, dodajući i da je bracera iznimno kvalitetno napravljena, a zahvaljujući i prijašnjim vlasnicima dobro očuvana. Naime, gotovo četrnaest metara dug brod napravljen je od hrastovine, a uz pravilno održavanje nitko mu i ne bi dao 121 godinu, kaže ponosni vlasnik.
Inače, kako navodi Wikipedia, bracera je srednjodalmatinski teretni obalni jedrenjak iz 19. i 20. stoljeća.
Jedrenjak ima jedan jarbol koji se nalazi na kraju 1/3 duljine broda. Često ima i kosnik s jednom prečkom, a jedro je oglavno dvjema okrižicama (lantinama) i ima tri ruke kratica. Raširena je duž cijele istočne obale Jadrana, a vjerojatno joj je porijeklo vezano za otok Brač. Obrisom se ne razlikuje osobito od gajete, trup joj je oblog dna i bokova. Veće bracere su duge 15-17 metara i mogu krcati 50-70 tona, a manje 7-12 metara za 10-40 tona.
Bragoc je istarska inačica bracere, s tim što je on i ribarica, a za razliku od dalmatinske bracere ima dva jarbola s oglavnim jedrima. Paluba je duž cijelog broda, ima uzak pramac i široku krmu, te mali gaz i veliko kormilo koje seže duboko ispod kobilice čime se smanjuje opasnost od zanošenja. Tipičan je po tome što mu je pramac uzak, a krma široka, na kraju gotovo pravokutna. Dužina mu je 8-13 metara, a nosivost 10-20 tona.