quo vadis

Proljetni "make up": Simbol morskog Rovinja plovi već 121 godinu, a izaziva pažnju i na "suhom"

| Autor: Nina Orlović Radić
(Snimila Nina Orlović Radić)

(Snimila Nina Orlović Radić)


Kao što svojim atraktivnim izgledom, usidrena na malom molu plijeni pažnju turista, bracera "Quo Vadis", ili po domaći "Kamo greš", izaziva pažnju i na suhom. Trinaest i nešto više metara dug drveni brod, sa svojim zaštitnim i prepoznatljivim znakom na pramcu - crvenim zmajem, trenutno je "usidren" u rovinjskom brodogradilištu, gdje mu se popravlja "make up".

(Snimila Nina Orlović Radić)(Snimila Nina Orlović Radić)

Plovi već 121 godinu

Kako doznajemo od vlasnika bracere Daria Revelanta, "Quo Vadis" je prije nekoliko godina kompletno renoviran, pa se u susret ovoj sezoni "samo" šminka ne bi li u što boljoj formi i izdanju dočekala goste.

Od vlasnika broda doznajemo i da je "Quo Vadis", danas najstarija bracera usidrena u rovinjskoj gradskoj luci. Izgrađena je 1904. godine u Piranu, a od 1997. godine u njegovom je vlasništvu.

- "Quo Vadis" i "Orsera" tek metar kraća i izgrađena godinu dana kasnije (1905.), najstariji su brodovi i pravi morski "oldtimeri", kaže nam Revelante, dodajući i da je bracera iznimno kvalitetno napravljena, a zahvaljujući i prijašnjim vlasnicima dobro očuvana. Naime, gotovo četrnaest metara dug brod napravljen je od hrastovine, a uz pravilno održavanje nitko mu i ne bi dao 121 godinu, kaže ponosni vlasnik.

Kamo greš

Dodajmo, i da će "Quo Vadis", odnosno bracera upisana u Registar brodova pod domaćim nazivom "Kamo greš" kroz desetak dana ponovno biti usidrena na malom molu. Tako će u vremenu, dok čeka svoje putnike/izletnike, "Quo Vadis" i nadalje biti jedan od najupečatljivijih i najljepših morskih ukrasa pitoreskne rovinjske luke, kao i najčešća "meta" turista i njihovih fotografskih aparata.

(Snimila Nina Orlović Radić)(Snimila Nina Orlović Radić)

Morski "oldtimeri"

"Quo Vadis" i "Orsera" tek metar kraća i izgrađena godinu dana kasnije (1905.), najstariji su brodovi i pravi morski "oldtimeri", kaže nam Revelante, dodajući i da je bracera iznimno kvalitetno napravljena, a zahvaljujući i prijašnjim vlasnicima dobro očuvana. Naime, gotovo četrnaest metara dug brod napravljen je od hrastovine, a uz pravilno održavanje nitko mu i ne bi dao 121 godinu, kaže ponosni vlasnik.

Nekad teretni jedrenjak

Inače, kako navodi Wikipedia, bracera je srednjodalmatinski teretni obalni jedrenjak iz 19. i 20. stoljeća.

Jedrenjak ima jedan jarbol koji se nalazi na kraju 1/3 duljine broda. Često ima i kosnik s jednom prečkom, a jedro je oglavno dvjema okrižicama (lantinama) i ima tri ruke kratica. Raširena je duž cijele istočne obale Jadrana, a vjerojatno joj je porijeklo vezano za otok Brač. Obrisom se ne razlikuje osobito od gajete, trup joj je oblog dna i bokova. Veće bracere su duge 15-17 metara i mogu krcati 50-70 tona, a manje 7-12 metara za 10-40 tona.

Bragoc je istarska inačica bracere, s tim što je on i ribarica, a za razliku od dalmatinske bracere ima dva jarbola s oglavnim jedrima. Paluba je duž cijelog broda, ima uzak pramac i široku krmu, te mali gaz i veliko kormilo koje seže duboko ispod kobilice čime se smanjuje opasnost od zanošenja. Tipičan je po tome što mu je pramac uzak, a krma široka, na kraju gotovo pravokutna. Dužina mu je 8-13 metara, a nosivost 10-20 tona.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter