Genetski centar nugla
Kajin: Buzet sve bliži skladištenju ali i proizvodnji oružja i eksplozivnih tvari
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
Uoči sjednice Gradskog vijeća na čijem je dnevnom redu razmatranje prijedloga i donošenje IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Buzeta, o ovoj je prostorno planskoj dokumentaciji i njenom značaju, na današnjoj konferenciji za novinare govorio gradonačelnik Damir Kajin koji se u svom izlaganju, uz ostalo dotaknuo Genetskog centra. Skladišni kompleks (K4), na lokaciji Nugla, bivši Genetski centar, prijedlogom prostornog plana namijenjen je skladištenju oružja i eksplozivnih tvari, a moguća je i proizvodnja oružja i eksplozivnih tvari u manjem dijelu.
- Ovim planom se, između ostalog, želi staviti u funkciju Genetski centar s ciljem razvoja namjenske industrije iz vojnog programa, najavio je Kajin koji je u nekoliko navrata spominjao ovakav razvoj događaja.
- Tamo gdje je danas prisutna namjenska industrija razvoj je nevjerojatan, a autoindustrija koja se u Buzetu još uvijek dobro drži, za razliku od nekih drugih krajeva, prolazi na neki način svoju katarzu. Audi otpušta sedam i pol tisuća ljudi, Volkswagen trideset tisuća, Mercedes nastavlja otpuštanje 20.000 ljudi. Njemačka autoindustrija broji 770.000 zaposlenih, i u četiri, pet godina, njih sto tisuća potražit će neki drugi posao. Gdje oni mogu u toj Njemačkoj naći posao, pa u ovom trenutku prvenstveno u namjenskoj industriji, kazao je Kajin.
Prihvati li se prostorni plan, ispunit će se jedan od preduvjeta da zagrebački Straten d.o.o. i Namjenska proizvodnja d.o.o. Galižana, krenu u tu investiciju, gdje bi kasnije, zajedno s Cimosom, dio njegovih potencijala iskoristili za namjensku industriju.
- Čeka se prostorni plan i želim vjerovati da će nakon toga relativno brzo početi radovi na privođenju namjeni tog kompleksa prvotno usmjerenog u razvoj stočarstva, zapuštenog već trideset i pet godina, koji nikada nije ni bio u funkciji, a u kojega je ondašnja država uložila oko 22,5 milijuna njemačkih maraka, istaknuo je Kajin.
Prostorni planovi
U nepune četiri godine, Grad Buzet je usvojio ili bi trebao usvojiti, s ovim IV. izmjenama, četiri prostorno planska dokumenta, a predstoji i pokretanje VI. izmjena, najavio je Kajin. Znači preostaju samo UPU-i Mažinjica i Mala Huba II koji su u fazi izrade.
- Što se želi postići ovom prostorno planskom dokumentacijom, a pogotovo IV. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Buzeta? Pomoći građanima na način na koji im se pomoglo i UPU-om, kada je došlo do prodaje desetak hektara za negdje blizu tri milijuna eura. To je itekakva razvojna, gospodarska pa i socijalna mjera. Drugo, željelo se svim planovima pomoći gospodarstvu, tu mislim prije svega na Cimos, ili Istarski vodovod, radi fotonaponskih panela, kazao je Kajin te dodao da će IV. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Buzeta, profitirati ogroman broj građana, iako je, kako je naglasio, svjestan da se baš svima nije moglo izaći u susret koliko god da se nastojalo.
- Može se na Gradskom vijeću otvoriti rasprava oko retencija, za zadržavanje nanosa, Račice, u Abramima, Čiritežu, Dragi, isto tako, kao zaštita od poplava. Akumulacija Butoniga će ostati ono što je. Međutim, sve je to definirano planovima višeg reda i te planove treba uvažavati, bilo da iza njih stoji županija, bilo država, u protivnom, mi suglasnosti dobili ne bi. U Benčićima odluka je na Hrvatskim vodama i resornom ministarstvu, odnosno županiji, ali ako se nešto ne poduzme po tome, ne da se poplavljuje i rade nove brane i tome slično, Buzeština će imati problem s odronima i poplavama, uvjeren je buzetski gradonačelnik.
Kajin je također najavio da Grad želi pri nadležnom ministarstvu pokrenuti izmjenu članka 43. Zakona o prostornom uređenju.
- Na obali, koliko god da ima građevinskog zemljišta u turističkim zonama, sve će u petnaest dana biti razgrabljeno, a u našoj zbilji 15 hektara nije moguće ni kroz jedno duže razdoblje staviti u funkciju stoga je prijedlog za realokaciju zemljišta. Ukoliko se jedan turistički punkt ne može staviti u funkciji u roku sedam godina, neka se briše i predvidi na nekoj drugoj lokaciji tamo gdje postoji interes investitora, kazao je Kajin.
Osvrnuo se i na početak obnove 50 kilometara željezničke pruge od granice sa Slovenijom do Svetog Petra u Šumi. Projekt vrijedan 55 milijuna eura plus PDV, sufinancira se iz sredstava zajma Europske investicijske banke koji je osigurala Vlada Republike Hrvatske.
- Obnova željeznice je naš nedosanjani san. Vidjevši kako se i koliko učinilo od 2017. godine kada je riječ o Istarskom ipsilonu, sto posto sam siguran da će ta željeznica na potezu od državne granice, od Buzeta do Svetog Petra u Šumi biti modernizirana u roku od tri godine. Radovi na Buzeštini su najzahtjevniji, prije svega zbog dva velika klizišta i tu se slobodno može računati na investicije od oko 15 milijuna eura i više, a kada se rade tako sveobuhvatni objekti onda će biti posla i za naše građevinare.
Drugo, pred početkom realizacije je i rekonstrukcija državne ceste od Motovuna do Istarskih Toplica. Za Buzet sa željeznicom i intervencijama u državne ceste, završava jedan veliki ciklus i ostaje još pitanje kako povezati preko Buzeštine, uz privolu Slovenije, cestom tri luke na sjevernom Jadranu, Rijeku, Kopar i Trst, naglasio je buzetski gradonačelnik.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
